Prijedorska porodica Jakupović na svom imanju površine oko dva hektara u prijedorskom prigradskom naselju Ćela počela je prije tri godine da podiže plantaže aronije, crne i crvene ribizle i borovnice, koje su na ovim prostorima još uvijek među rijetkim kulturama.
Najprije su na šest duluma podigli plantažu aronije, zatim na devet duluma plantažu ribizle i to na šest duluma crne i na tri duluma crvene, a lani su na tri duluma podigli plantažu borovnice.
„Ovim poslom se moja porodica počela baviti na moju inicijativu. Tokom četvorogodišnjeg školovanja u Poljoprivredno-prehrambenoj školi dosta toga sam naučio, a kroz naročito izuzetno dobro organizovanu praktičnu nastavu, stekao sam solidno iskustvo“, izjavio je u razgovoru za Anadolu Agency Idriz Jakupović, najmlađi od tri sina ove porodice.
Kako je informatičar završio u poljoprivredi
On je napomenuo da su na njegov prijedlog na površini od oko 1,5 duluma podigli ove godine rasadnik na kojem zasad proizvode sadnice za svoje potrebe.
Idriz Jakupović
Nakon srednje škole Idriz je završio studij informatke i stekao zvanje diplomiranog informatičara, međutim on nije gubio vrijeme čekajući na zaposlenje, već se posvetio radu na plantažama.
„Kada smo se počeli baviti ovom djelatnošću, sarađivali smo sa inženjerom poljoprivrede Daliborom Panićem, koji je pratio naš rad i proizvodnju i od kojeg smo dobili neophodne stručne savjete. Nastojimo kulture uzgajati na što prirodniji način. Dosta koristimo stajsko đubrivo, a umjesto raznih preparata za uništavaje trave, radije koristimo traktorsku kosilicu. Imamo sreću da je ovaj prostor bogat vodom tako da smo izgradili dovoljan broj bunara, nabavili i instalirali savremenu opremu, tako da imamo obezbijeđen sistem navodnjavanja. Cilj nam je kad osnažimo da se posvetimo organskoj proizvodnji ovih kultura”, objasnio je Sead Jakupović, Idrizov otac.
Kazao je da je njihova proizvodnja još uvijek mala i pri tome je naglasio da je i kvalitet njihovih proizvoda razlog što nemaju problema sa plasmanom onog što proizvedu.
Prema njegovim riječima, kupci su trenutno slastičari i pekari, kojima isporučuju sok aronije i ribizlu u sirovom stanju i sok od nje, ali je naveo da ne propuštaju i velike kupce upoznati sa svojim proizvodima, jer su im očekivanja da će i njima u skorijem vremenu isporučivati svoje proizvode.
Iako na plantažama ima posla skoro cijele godine, porodica Jakupović koja je u njihovo podizanje uložila 40 hiljada KM nije se pokajala što je ušla u ovaj posao.
„Ništa se ne može stvoriti preko noći. Mi smo bukvalno svaki komad zemlje koju imamo zasadili i smatram da će se od biznisa u koji smo ušli moći solidno živjeti kad sve to počne rađati“, kazao je Idriz i savjetovao mladim Prijedorčanima koji imaju obradivo zemljište, da se neće pokajati ako ga budu zasijavali kulturama koje su rijetke na ovim prostorima.
U planu proizvodnja sokova i džemova
Ambicije ove porodice nisu svedene samo na uzgoj aronije, ribizli i borovnice, nego u bliskoj budućnosti imaju namjeru da izgrade kapacitete i nabave opremu za cijeđenje sokova i pravljenje džemova.
„Ponosan sam na svoju trojicu sinova, a poseno mi je drago što se ovaj najmlađi odlučio baviti ovim poslom i što ima registrovano poljoprivredno gazdinstvo i što je vrijedan. U ovom trenutku, to je njegovo zanimanje, a mi mu poažemo na razne načine i dajemo podršku i nadam se da će nakon par godina ubirati rezultate svog rada”, rekao je Sead Jakupović.
Zanimljivo je da su sva tri njegova sina završila studij informatike, s tim da je jedan od njih uz dalje studiranje i usavršavanje stigao do profesora informatike na fakultetu u švedskom gradu Jenčepingu, dok je drugi direktor poslovnice Ziraatbank u Sanskom Mostu.
Najmlađi sin porodice Jakupović, koja se među prvima vratila u Prijedor, rođen je u Londonu, u kojem su živjeli u izbjeglištvu.
