U Srbiji je od petka počela primjena Zakon o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu. Njegov cilj je otkrivanje i oporezivanje pojedinaca koji vode luksuzan život, a imaju skromne prihode.
Drugim riječima, svatko tko neće moći dokazati da je na zakonit način stekao imovinu ostat će bez tri četvrtine njene vrijednosti, a ako sud utvrdi da je imovina stečena kaznenim djelom mogla bi cijela biti oduzeta, javlja Tanjug.
Nenad Stefanović, predsjednik Udruženja sudaca i tužitelja Srbije, kaže da će od sumnjivih osoba Porezna uprava tražiti pisane dokaze o porijeklu imovine. Za onu imovina za koju se ustanovi da nema dokaza o porijeklu plaćat će se porez od 75 posto”, rekao je Stefanović.
On očekuje da će država na taj način provjeravati svakog i da će svi morati objasniti odakle im imovina koja ne odgovara njihovim prihodima.
Moguća tužba Upravnom sudu
“Zakon će se odnositi jednako na sve građane, a na udaru će se naći oni za koje poreznici posumnjaju ili utvrde da za najviše tri uzastopne kalendarske godine imaju razliku veću od 150.000 eura između povećanja imovine i prijavljenih prihoda”, objasnio je Stefanović.
Bude li sumnje na izvršenje kaznenog djela slučaj će biti prijavljen policiji i tužiteljstvu. Kontrolu imovine građana, prema novom zakonu, vodit će posebna jedinica Porezne uprave i ako utvrdi da postoji nezakonito stečena imovina donijet će rješenje o utvrđivanju posebnog poreza od 75 posto na poreznu osnovicu, koju čini zbroj revalorizirane vrijednosti utvrđene nezakonito stečene imovine za svaku kalendarsku godinu koja je bila predmet kontrole.
Na to rješenje moći će se žaliti Ministarstvu financija, čija će odluka biti konačna u upravnom postupku, ali će se i dalje moći pokrenuti upravni spor tužbom pred Upravnim sudom.
Teret dokazivanja povećane imovine fizičke osobe je na Poreznoj upravi, dok je teret dokazivanja porijekla imovine na obvezniku u dijelu u kojem povećanje njegove imovine nije u skladu s prijavljenim prihodima.
Tko su osobe čija će se imovina provjeravati utvrđivat će se godišnjim smjernicama koje donosi direktor Porezne uprave, na temelju analize rizika. Te smjernice neće biti javno dostupne.
Također, postupak provjere imovine moći će se pokrenuti i nakon prijave građana ili neke institucije.
Zakon je utvrdio da se kod kontrole uzima u obzir cjelokupna imovina fizičke osobe, a posebno nekretnine, kao što su stan, kuća, poslovna zgrada i prostorije, garaža, zemljište i drugo.
Na provjeri su i financijski instrumenti, udjeli u tvrtkama, oprema za obavljanje samostalne djelatnosti, motorna vozila, čamci, brodovi, zrakoplovi, štedni ulozi, gotovina i ostalo.
Kada je riječ o odnosu tog poreznog postupka i kaznenog postupka, zakonom se predviđa da ako je pravnomoćnom presudom utvrđena imovinska korist pribavljena kaznenim djelom, ali i plaćen poseban porez prema tom zakonu – sud onda uračunava iznos plaćenog posebnog poreza u imovinsku korist pribavljenu kaznenim djelom.
Zakon je predvidio i kazne za odbijanje suradnje s Poreznom upravom. Pravne osobe koje na zahtjev Porezne uprave u roku koji ona odredi ne dostave tražene podatke moći će se novčano kazniti sa 500.000 do dva milijuna dinara (od 4110 do 16.450 eura).
Za isti prekršaj poduzetniku prijeti novčana novčana kazna od 100.000 do 500.000 dinara (od 820 do 4110 eura), a od 50.000 do 150.000 dinara (od 411 do 1233 eura) prijeti kazna fizičkoj osobi i odgovornoj osobi u tvrtkama, državnom tijelu i organizaciji, kao i tijelu autonomne pokrajine i jedinica lokalne vlasti.
Zakon je usvojen 29. veljače 2020., a 11. ožujka stupio na snagu, s odgođenom primjenom od godinu dana zbog organiziranja Porezne uprave.
Naknadne izmjene zakona
Prošlog mjeseca Skupština Srbije usvojila je i nekoliko izmjena. Tako je “nezakonito stečena imovina” promijenjena u “imovina na koju se utvrđuje poseban porez”, kako se taj izraz ne bi poistovjećivao s izrazom “imovina proistekla iz kaznenog djela” na koju je primjenjuje poseban Zakon o oduzimanju imovine proistekle iz kaznenog djela.
U zakon je dodan i izraz “izdaci za privatne potrebe fizičke osobe”, zbog utvrđivanja porijekla prihoda koje je stekla fizička osoba, a nije ih potrošila na stjecanje imovine.
