Samo 44 posto djece uzrasta od tri do šest godina u BiH ima pristup predškolskom obrazovanju, dok je prosjek u zemljama Evropske unije čak 92 posto.
Posebno je zabrinjavajuće što je pristup vrtićima još ograničeniji za djecu iz ranjivih grupa. Manje od dva posto djece romske nacionalnosti, djece iz ruralnih sredina te djece s teškoćama u razvoju pohađa vrtiće. Također, više od 6.500 djece čeka na upis u vrtiće, što dodatno pogoršava situaciju.
Finansijska sredstva izdvojena za predškolstvo u BiH su daleko ispod potrebnog nivoa. Javna potrošnja za predškolstvo iznosi samo 0,3 posto BDP-a, dok je taj procenat u zemljama EU dvostruko veći, odnosno 0,6 posto BDP-a. U Federaciji BiH samo 5,5 posto ukupnog budžeta za obrazovanje ide na predškolstvo, u Republici Srpskoj 9,3 posto, a u Brčko distriktu 7,6 posto.
Prema UNICEF-ovim istraživanjima, ulaganje u predškolsko obrazovanje donosi višestruke koristi. Svaka konvertibilna marka uložena u predškolstvo vraća se sedmerostruko. Povećanje obuhvata djece u vrtićima bi donijelo preko 33 milijarde KM bosanskohercegovačkoj ekonomiji u narednih 30 godina.
Djeca koja pohađaju vrtiće postižu bolje rezultate u školi i češće se odlučuju za nastavak obrazovanja, što vodi ka većoj produktivnosti i profesionalnom uspjehu. Ovaj efekat je još izraženiji kod djece iz ranjivih grupa.
Predškolsko obrazovanje također igra ključnu ulogu u ekonomskom osnaživanju žena. Povećanje obuhvata predškolstvom bi omogućilo pristup tržištu rada za preko 2.200 žena godišnje, što bi generiralo više od 500 miliona KM za ekonomiju BiH u narednih 30 godina.
S obzirom na trenutne stope emigracije i nataliteta, do 2050. godine radno sposobno stanovništvo BiH će se prepoloviti, što će stvoriti ogroman pritisak na javne budžete. Kvalitetno i dostupno predškolsko obrazovanje je ključni faktor za zadržavanje porodica u BiH i unapređenje ekonomske stabilnosti zemlje.
