Bosna i Hercegovina uvozi sve i svašta. Poražavajuće je da naša država uvozi čak i ono čega imamo u izobilju, poput vode, ali i drveta.
U razdoblju od januara do oktobra 2022. godine izvoz iz BiH iznosio je 15 milijardi i 47 miliona KM, što je za 31,5% više nego u istom razdoblju 2021. godine. Dok je uvoz iznosio 23 milijarde i 701 milion KM, što je za 36,7% više nego u istom razdoblju prethodne godine, piše Večernji list BiH.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 63,5%, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 8 milijardi i 654 miliona KM. Izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 2 milijarde i 771 milion KM. Što je za 48,4% više nego u istom razdoblju 2021. godine. Dok je uvoz iznosio 2 milijarde i 904 miliona KM. Što je za 29,5% više nego u istom razdoblju prethodne godine.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 95,4%. Izvoz u zemlje EU-a iznosio je 11 milijardi i 109 miliona KM. Što je za 31,7% više nego u istom razdoblju 2021. godine. Dok je uvoz iznosio 13 milijardi i 440 miliona KM. Što je za 30% više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 82,7%.
BiH doslovno uvozi sve i svašta
BiH uvozi doslovno sve i svašta, pa i ono čega posjedujemo u izobilju. Frapantni su podaci o količinama flaširane vode koju BiH uvozi. Iz godine u godinu sve više. A izrazito je bogata prirodnim resursima. Ne može se baš mnogo zemalja pohvaliti pitkom vodom iz slavine. Šokantna je činjenica da povećavamo uvoz čak i drvnih sortimenata, sirovih drva, ali i finalnih proizvoda. Nevjerovatna je informacija da je u BiH uvezeno sirovog, neobrađenog drva, dakle i trupaca, više od 206 miliona kilograma, odnosno u vrijednosti od 78 mil. KM.
Više od polovine izvezenog drva iz BiH otišlo je u Kinu, u novcu oko 15 miliona KM. Iako se smatra da je BiH prva po šumskom bogatstvu na Balkanu, ovi podaci alarm su za uzbunu jer otvaraju mnoga pitanja. Uz trupce, uvozimo i čačkalice, pa se mnogi pitaju zar barem takav finalni proizvod ne možemo proizvesti od domaće sirovine.
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da smo ove godine uvezli na milione čačkalica, u ukupnom iznosu pod zajedničkim tarifnim brojem 4419, koji se odnosi na kuhinjske proizvode od drveta. Najviše čačkalica, čak polovinu ukupnog iznosa, naručili smo iz daleke Kine. A država ima upola slabiji ukupni izvoz od ukupnog uvoza ove grupe drvnih proizvoda. Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH za prvih deset mjeseci ove godine pokazuju da su satovi, papir, kašike i viljuške, razni proizvodi od kože samo neke od stvari koje BiH uvozi s Filipina, iz Azerbajdžana, Bangladeša…
Uvozimo vunu, životinjsku dlaku i prediva
BiH je ove godine u Bangladeš izvozila drvo i proizvode od drva, i to 15.465 kg, čija je vrijednost iznosila 21.777 KM. Iz istog tog Bangladeša uvezli smo robe u vrijednosti od 5,551.113 KM, i to odjeće i pribora za odjeću te farmaceutskih proizvoda. U Azerbajdžan smo izvezli robe u vrijednosti od 862.641 KM, a uvezli 4,070.204 KM, od čega najviše mineralnih goriva i ulja.
Izvoz na Filipine iznosio je 12,188.649 KM, dok je uvoz iz ove zemlje značajno manji i iznosio je 342.126 KM, od čega najveći dio otpada na satove. BiH značajnu vanjskotrgovinsku razmjenu ima s Egiptom. Izvoz u ovu zemlju ove godine iznosi 22,692.742 KM, a najviše smo izvezli oružja. S druge strane, uvezli smo robe u vrijednosti od 24,919.813 KM, od čega je najviše mineralnih goriva i ulja.
Zanimljivo je da smo ove godine uvezli 28,019.739 KM vune, životinjske dlake i prediva, dok smo tih proizvoda izvezli u vrijednosti od 1,321.635 KM. Perja i paperja, prepariranog i proizvoda izrađenih od njih uvezli smo za 5,317.157 KM, najviše iz Kine, a izvezli za 180.341 KM.
