Većini muzeja fali konteksta i informacija o predmetima koji su izloženi, dok je ovdje situacija potpuno drugačija, kaže Poljak Ankovski
Da je uvijek pravo vrijeme za prepuštanje uzbudljivom svijetu umjetnosti u kojem se prepliću historija i inspiracija, dokazali su brojni posjetioci koji su ovog ljeta odlučili obići muzeje u glavnom gradu BiH. Za vrijeme ljetne sezone, muzeji u Sarajevu postaju jedna od obaveznih destinacija. Turisti, ali i građani kako Sarajeva tako i cijele BiH koriste priliku za edukaciju uz brojne muzejske sadržaje.
Porast broja turista u Sarajevu, nakon pauze zbog pandemije koronavirusa, odrazio se i na posjete najstarijoj kulturnoj i naučnoj ustanovi u BiH, Zemaljskom muzeju BiH.
Glinene posude
Kroz vrata ovog muzeja ove sezone prošli su i brojni turisti koji su se željeli upoznati s bogatom historijom naše zemlje. Ekipa „Avaza“ razgovarala je s nekima od njih, a svi su imali samo pozitivne ocjene. Jedan od njih bio je i Barti Ankovski iz Poljske.
- Muzej je apsolutno genijalan. Većini muzeja u kojima sam do sada bio fali konteksta i informacija o predmetima koji su izloženi, dok je ovdje situacija potpuno drugačija. Naprimjer, imamo prikazano kako je nakit izgledao na osobi, pored glinenih posuda piše kako su očuvane sve do danas. To su stvari koje nedostaju u dosta drugih muzeja i želio bih pohvaliti sve one koji se brinu o Zemaljskom muzeju. Možete biti ponosni na jednu ovakvu ustanovu - kazao nam je Poljak Ankovski.
Osim brojnih zanimljivih informacija, dopada mu se i vanjski izgled zgrade, kao i unutrašnje prostorije.
- Ovo mjesto je veoma dobro osvijetljeno te su svi eksponati odlično prikazani - dodao je Ankovski.
I Italijan Roberto Radičoni (Radiccioni) zadovoljan je viđenim u ovoj ustanovi.
- Mnogo mi se sviđa muzej, ovo je neprocjenjivo blago. Nisam još sve pregledao, no za sada mi se najviše dopada Sarajevska hagada, kako zbog svog izgleda tako i zbog priče koju nosi - poručio je Radičoni.
Lijepe uspomene
Osim gostiju iz inozemstva, u muzeju smo zatekli i veliki broj posjetilaca iz Sarajeva i drugih gradova BiH. Haris Fehrić kazao nam je da ga za Zemaljski muzej vežu lijepe uspomene iz mladosti.
U ovom muzeju sam provodio brojne dane i sate, kada smo iz Mašinske tehničke škole, kako smo mi to govorili, „luftali“ i spavali u hladovini. Nisam bio punih 30 godina u ovom muzeju, pa sam sada došao da malo obnovim gradivo - istakao je Fehrić.
Osnovan 1888. godine
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine osnovan je 1888. godine i najstarija je moderna kulturna i naučna ustanova u Bosni i Hercegovini zapadnog tipa. Na njegovo osnivanje utjecao je splet historijskih događaja.
Prva ideja o osnivanju muzeja javila se još 1850. godine, ali od ideje do realizacije protekle su skoro četiri pune decenije, a u međuvremenu, na prostoru Bosne i Hercegovine smijenile su se dvije carevine - Osmansku je zamijenila Austro-Ugarska. Tako je 1. februara 1888. godine Zemaljska vlada osnovala Zemaljski muzej. Za direktora Muzeja imenovan je vladin savjetnik Kosta Horman (Hormann).
foto: Avaz\arhiv
