Uoči obilježavanja Dana bijelih traka i obilježavanja progona prijedorskih Bošnjaka i Hrvata u ovom gradu se danas obilježava "Dan odbrane grada"
Iz Gradske uprave Prijedor pozvali su danas sve sugrađane da prisustvuju aktivnostima kojima se "obilježavaju 32 godine od odbrane grada od napada paravojnih muslimanskih i hrvatskih snaga, u kojem je poginulo 15, a ranjeno 26 boraca".
U Crkvi Svete Trojice u 9.00 sati služen je parastos za poginule borce, a potom su položeni vijenci ispred spomen-ploče u zgradi Policijske uprave Prijedor, ispred spomenika "Za krst časni", a potom su u spomen-kompleksu "Kameni cvijet" prislužene svijeće.
Odžan je i defile ulicama Prijedora do Trga majora Zorana Karlice gdje su predviđena obraćanja zvaničnika i kulturno-umjetnički program.
Sa razglasa su se naizmjenično izmjenjivale pjesme "Veseli se srpski rode" i "Marš na Drinu".
Sve ovo se dešava samo dan uoči obilježavana Dana bijelih traka, koji će i ove godine u Prijedoru biti obilježen sutra.
"Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosiće teške posljedice", bila je poruka je tzv. "kriznog štaba" opštine Prijedor koja je preko Radio Prijedor pročitana 31. maja 1992. godine.
U nastavku ovog krvavog plana je ubijeno 3.176 osoba među kojima je bilo 102 djece.
Zločini u Prijedoru su počeli napadima srpskih snaga na bošnjačka naselja na Mataruškom brdu 22. maja, zatim napada na Kozarac 24. maja i otvaranja logora Keraterm, Omarska i Trnopolje između 26. i 30. maja.
Tako su i počeli zločini u Prijedoru, odvođenjem stanovništva u logore, masovnim egzekucijama i drugim zločinima.
Za zločine počinjene na prijedorskoj općini do sada je doneseno 56 presuda i otkriveno je preko 400 masovnih grobnica, među kojima je i Tomašica, najveća masovna grobnica na Balkanu, otkrivena 2013. godine.
Ista Gradska uprava Prijedora koja obilježava tzv. "dan odbrane" ne dozvoljava izgradnju spomenika za 102 ubijene djece, ali i za druge žrtve nesrpske nacionalnosti koji su 1992. ubijeni u ovom gradu.
Ovakvim vlasti u RS-u ponovo demonstriraju ne samo da nemaju poštovanja za žrtve, nego ih i dodatno vrijeđaju, te da i 32 godine nakon zločina i dalje baštine djela zločinačkih politika koje su u smrt poslale 3.176 nevinih Prijedorčana.
