Dani iza nas, praćeni ekstremno visokim temperaturama, bez padavina, donijeli su velike štete poljoprivrednicima. Suša je uništila gotovo sve.
Međutim, pravi problemi bi mogli uslijediti u zimskom periodu te, ukoliko država i ovaj put ne poduzme ništa za zaštitu domaće proizvodnje, očekuje nas nestašica, a zatim i skok cijena.
Teška situacija
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kazao je za „Avaz“ da je situacija katastrofalna.
- Imali smo sastanak na kojem smo uputili zahtjev Vijeću ministara da se proglasi stanje elementarne nepogode kako bi ljudi mogli doći do nekih obeštećenja i da bi mogli raditi jesenju sjetvu. Štete od suše su katastrofalne, kukuruz, silaža, sve je stradalo 70 posto. Neće ga biti uopće. I ostale kulture isto, voće, povrće, umanjen rod, slabiji kvalitet. Štete su prevelike, nisam vjerovao dok nisam vidio. To je zaista tužno gledati - govori nam Bićo.
Od države očekuju pomoć s jesenjom sjetvom. Nedostajat će dosta stočne hrane te se stočni fond neće moći prehranjivati, a broj grla će biti smanjen.
- U tom slučaju, poskupljenja su neminovna, čim nemate nešto svoje čime možete parirati onom drugom, onda taj drugi ucjenjuje i on diktira tržište. Kod nas je to slučaj svakako, ali, eto, barem se može malo ublažiti ovim što imamo - zaključuje Bićo.
Sve izgorjelo
Situacija u RS-u nije nimalo bolja, a, kako nam kaže Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara u RS, šteta iznosi 80 posto.
- Kukuruza neće biti, a ovo što imamo je gotovo neisplativo brati. Sve je izgorjelo. Ne znamo šta raditi, pšenica se ne može sijati jer je zemlja toliko tvrda da je nemoguće orati, prema tome, sjetva je dovedena u pitanje i vremenskim prilikama, ali i samom situacijom oko pšenice, gdje je nisu otkupili domaći proizvođači. Nemaju seljaci čime sijati i mislim da ćemo, ako posijemo 30 posto pšenice, biti dobri - kaže Usorac.
Dodaje kako problem prati domaću politiku koja se zasniva na uvozu svega što se uvesti može.
- Tako dobivaju carine i PDV i oni su zadovoljni, imaju pune budžete - naglašava Usorac.
Podsjećamo, suša koja je pogodila veći dio Evropske unije vjerovatno je najgora u historiji, a vlade su se opredijelile za uvođenje nekih oblika vanrednih mjera zbog nestašice vode i ostalih posljedica suše. Teško je nabrojati zemlje koje nisu barem djelimično pogođene toplotnim valovima i manjkom kiše, a štete se zbrajaju od Francuske do Njemačke i Italije.
