Čelnik VSTV-a odgovorio je i na prozivke pojedinaca koji u posljednje vrijeme sve češće kritiziraju rad institucije na čijem je čelu, ali i na ključna pitanja poput onog hoće li novog glavnog tužioca birati politika i je li u bici za ovu poziciju ključna nacionalnost, kako pojedine stranke priželjkuju i javno vrše pritisak na članove Vijeća u svojim saopćenjima.
- Za glavnog državnog tužioca izabrat ćemo najboljeg kandidata i tu sasvim sigurno opredjeljujući faktor neće biti nacionalno određenje - kaže Tegeltija.
Osvrnuo se na stanje u pravosuđu i napade na njegov, ali i na račun VSTV-a, koji su sve učestaliji i sve žešći.
- Sve zavisi iz kojeg ugla posmatrate situaciju u pravosuđu i šta želite da vidite jer čaša može biti dopola puna ili otpola prazna. Daleko od toga da je situacija odlična, ali još dalje od toga da je katastrofična. Situacija je otprilike ovakva kada je u pitanju procesuiranje krivičnih djela tzv. visoke korupcije, ni javnost ni mi u VSTV još nismo zadovoljni radom prije svega tužilaštava u toj oblasti.
Pošto je korupcija visoko na perceptivnoj listi problema u BiH, posljedično kroz tu prizmu percepcija o radu pravosuđa je prilično loša jer nedovoljni rezultati u toj oblasti zamagljuju i ne dozvoljavaju da se vide sve one dobre stvari koje u kontinuitetu radimo kako bismo unaprijedili pravosudni sistem u cjelini.
O kojim onda dobrim stvarima mislite konkretno. Stvorena je percepcija u javnosti da je, generalno, sve loše i da ništa ne funkcionira.
- Počevši od unapređenja postupka imenovanja, disciplinskih postupaka, transparentnosti i integriteta, značajnog smanjenja broja neriješenih predmeta, ocjenjivanja zasnovanog prevashodno na kvalitetu itd. Kada bih nabrajao sve one stvari koje smo konkretno uradili samo u posljednjih godinu dana, trebalo bi mi zaista više od jednog intervjua za tako nešto.
Dakle, ako situaciju u pravosuđu pogledamo objektivno, neopterećeni tom percepcijom o nedovoljnom procesuiranju koruptivnih krivičnih djela, može se jasno vidjeti da je pravosuđe u cjelini gledano u jednoj, rekao bih, “evropskoj fazi”. Kad to kažem, mislim na sve ono što radimo na unapređenju i usklađivanju standarda pravosuđa u BiH sa standardima Evropske unije, a što je već prepoznato od Evropske komisije u prošlogodišnjem izvještaju o napretku koji je, iako je za BiH u cjelini bio loš, istakao VSTS kao jednu od rijetkih institucija koje preduzimaju konkretne korake u procesu EU integracija.
Populističko kritiziranje usmjereno na diskreditaciju
Bez obzira na Vaše tvrdnje, pritisci su sve žešći, ali je pitanje jesu li opravdani. Stoje li iza napada na Vas i VSTV, ali i druge pravosudne institucije, određene skupine kojima, ustvari, ne odgovara ozdravljenje pravosuđa?
- Teško je sve kritike staviti u isti koš zato što postoje one dobronamjerne, koje pozdravljamo i koje mogu da doprinesu unapređenju pravosudnog sistema, ali, nažalost, danas je puno više populističkog kritiziranja na račun pravosuđa, koje je nekako postalo trend i koje nije dobronamjerno. Koje je prije svega usmjereno na institucionalnu i personalnu diskreditaciju kako pravosudnih institucija tako i nosilaca pravosudnih funkcija.
Naravno, postoje određene skupine koje se ne mogu pomiriti sa nezavisnošću pravosuđa, koje se ne mogu pomiriti s činjenicom da se pravosuđe ne može koristiti kao alat za obračune s neistomišljenicima, koji se ne mogu pomiriti, ukratko rečeno, s nemogućnošću utjecaja na procese koji se dešavaju u pravosuđu.
Šta je s ovima unutar samog sistema pravosuđa. Imamo pojedine sudije Suda BiH koji Vas otvoreno napadaju, javno spominju određene predmete, kritiziraju tužioce, sudije?
- Ima i tih, naravno. Oni su frustrirani svojim statusom u samom pravosuđu i nemogućnošću unutrašnjeg utjecaja na sistemske procese u pravosuđu pa, vođeni tim frustracijama, pribjegavaju populističkim metodama institucionalnog, a posebno personalnog diskreditovanja svih onih koji su trenutno u poziciji da donose odluke u pravosuđu.
Međutim, to je nešto čega smo bili svjesni da će se dešavati kada smo se odlučili da uđemo u duboke i korjenite promjene u pravosudnom sistemu. Jer, promjene uvijek podrazumijevaju otpor onih kojima je prijašnji sistem odgovarao.
A takvih je onda mnogo. Istina, neki su prikriveni, djeluju iz sjene.
- Želim da ponovim, bez obzira na sve te pritiske i stvari unutar sistema, svu težinu posla koji radimo, VSTV u ovom sastavu je čvrsto opredijeljen da završi započeti posao, unaprijedi pravosudni sistem u svim oblastima kako bi pravosuđe u BiH bilo potpuno kompatibilno evropskim standardima, a na dobrobit svih građana BiH.
Zato sam i rekao da je pravosuđe BiH u “evropskoj fazi”. Naime, iako formalno BiH nema status kandidata za članstvo u EU, niti može formalno da otvara poglavlja za pristupne pregovore, kada je pravosuđe BiH u pitanju, mi smo suštinski duboko zagazili u poglavlja 23 i 24. Puno dalje nego mnoge zemlje koje imaju status kandidata. Tako da onog dana kada BiH i formalno dobije status kandidata i počne da otvara poglavlja, mi ćemo faktički imati završena poglavlja 23 i 24.
Želja za kontrolu nad pravosuđem kroz promjene sistema
Kome onda ne odgovara da bh. pravosuđe konačno stane na noge?
- Svima onima koji pravosuđe vide kao alat za ostvarivanje ličnih, političkih ili nekih drugih interesa, koji pravosuđe žele kao alat za disciplinovanje i obračun sa svojim neistomišljenicima.
Mislite li da se namjerno želi prikazati da je u ovoj oblasti rasulo, kako neki tvrde?
- Naravno, to je standardni obrazac djelovanja, kada ti nešto ne odgovara u sistemu, forsiraj priču o nekakvom rasulu, jer ne možeš reći ono što ti stvarno ne odgovara. Onda, umotano u oblandu legitimnih zahtjeva za unapređenje, npr. borbe protiv korupcije, krije se, ustvari, želja za uspostavljanjem kontrole nad pravosuđem (samo se to ne može javno reći) kroz promjene sistema.
A to je pokušaj da sistem podesiš tako kako tebi odgovara, da od njega napraviš instrument za disciplinovanje i obračun sa neistomišljenicima.
Smatrate li da iza nedavnih prijetnji smrću Vama i članovima VSTV-a, Suda, Tužilaštva, koji nikada nisu rasvijetljeni, stoje određene grupe koje iz sjene žele upravljati određenim procesima?
- Uopšte ne želim da špekulišem i pretpostavljam s tim ko stoji iza prijetnji. Kao predsjednik VSTV-a ne mogu i ne želim da sebi priuštim taj luksuz. Nadležni organi moraju to da utvrde na zakonit način i u postupcima predviđenim zakonom.
Ali, gospodine Tegeltija, ni nakon četiri mjeseca od prijetnji nema zvaničnih rezultata istrage?
- Žao mi je što je to tako, iako s jedne strane mogu da razumijem i teškoće s kojima se suočavaju istražni organi u otkrivanju počinilaca ovih krivičnih djela, jer to nije nimalo jednostavno. Međutim, nadležni organi, jednostavno, moraju upotrijebiti sve raspoložive resurse kako bi otkrili počinioce, jer izostanak rezultata tih istraga šalje veoma lošu poruku kako svim nosiocima pravosudnih funkcija tako i građanima o sigurnosti u zemlji u kojoj žive uopće.
Niko od 11 kandidata nema veće šanse zbog nacionalnog opredjeljenja
Uskoro bismo trebali dobiti novog glavnog državnog tužioca. Postoje li pritisci na Vaš i rad ostalih članova u vezi s ovim pitanjem?
- Još ne osjećam nikakve pritiske povodom tog imenovanja. Naravno, puno se o tom priča i špekuliše jer se radi o jednoj od najvažnijih funkcija u pravosuđu, pa je to nekako razumljivo. Ali, još nema nekih pritisaka da bi neki konkretni kandidat trebao biti imenovan.
Ali imamo pojedine stranke, poput SDA, koje otvoreno zagovaraju da bi na mjestu glavnog tužioca trebao biti Bošnjak?
- Na sve to ja mogu samo da ponovim ono što sam već rekao više puta. Bit će imenovan onaj ko se u konkursnoj proceduri pokaže kao najbolji kandidat i tu sasvim sigurno opredjeljujući faktor neće biti nacionalno određenje kandidata. Prema tome, mi imamo 11 prijavljenih kandidata svih nacionalnosti. Niko od tih kandidata nema veće ili manje šanse da bude izabran zbog svog nacionalnog opredjeljenja.
Od tih 11 kandidata mi ćemo izbrati onoga za koga se kroz konkursnu proceduru uvjerimo da je najbolji. U svim narodima ima kvalitetnih kadrova. Međutim, mi ne biramo glavnog tužioca od svih kadrova u pravosuđu ili van njega, nego od ovih 11 koji su se prijavili na konkurs i tu nemamo prostor da nam nacionalno opredjeljenje bude opredjeljujući faktor pri imenovanju.
Plansko građenje pozicija za diskreditaciju budućeg glavnog tužioca
Pojavile su se čak i priče da će nova državna koalicija birati glavnog tužioca. To javno zagovaraju pojedini portali. Kako to komentirate?
- Kao besmislenu špekulaciju koja ima za cilj da unaprijed diskredituje svakog kandidata koji će biti imenovan i unaprijed mu doda političku etiketu. Naravno da to jedno s drugim nema baš nikakve veze.
Vrši li se ovim, kako kažete špekulacijama, jedna vrsta pritiska na članove VSTV-a?
- Ne bih to nazvao pritiskom, nego planskim građenjem pozicija za diskreditaciju budućeg glavnog tužioca ukoliko se tim koji grade tu tezu ne bude svidjelo ko je izabran i šta radi.
VSTV se ne može na bilo koji način uplitati ili miješati u žive predmete pred sudovima i tužilaštvima
Kako komentirate izjave da se VSTV ne upušta ozbiljno u neke predmete, poput predmeta „Dragičević“ i „Memić“?
- To su populističke tvrdnje onih koji ili ne razumiju nadležnosti VSTV-a ili, kako sam već rekao, imaju namjeru da populističkim izjavama bez ikakvog uporišta u važećim propisima diskredituju i instituciju VSTV-a i članove VSTV-a. Radi se o klasičnom obmanjivanju javnosti o tome da VSTV ne radi nešto što bi trebao da radi.
Naime, kada bi VSTV radio to što govore ti koji tako nešto tvrde, ne samo da bi izašao iz okvira svojih nadležnosti, nego bi se sam VSTV u tom slučaju upuštao u žive predmete pred tužilaštvima i sudovima narušio integritet i sistema i samih tih postupaka. Zbog toga ću ovom prilikom dati nekoliko pojašnjenja kako bi se situaciju u potpunosti razjasnila.
Sa stanovišta VSTV-a, svaki predmet pred tužilaštvima i sudovima u BiH je isti i na sve se primjenjuju ista pravila. To se odnosi i na slučaj „Memić“ i na slučaj „Dragičević“. Sa stanovišta VSTV-a, ti predmeti nemaju nikakav poseban tretman, jer takve vrste izuzetaka ne poznaju ni Ustav ni važeći zakoni. A posebno ne Zakon o VSTV-u.
Prema Zakonu o VSTV-u, kojim su regulisane nadležnosti, VSTV nema nikakvo ovlaštenje da se na bilo koji način upliće ili miješa u žive predmete pred sudovima i tužilaštvima.
Prema tome, svako uplitanje VSTV-a u te predmete u supstancijalnom smislu bi značilo direktno narušavanje stvarne, mjesne i funkcionalne nadležnosti tužilaštava ili sudova koji vode te predmete, što se ni pod kojim okolnostima ne smije desiti.
Tužilaštva i sudovi moraju se pustiti da nezavisno rade svoj posao
Šta VSTV onda može uraditi u predmetima „Memić“ i „Dragičević“?
- Procesni zakoni u BiH jasno određuju ko je zaista nadležan u kojoj fazi i toga se moraju svi pridržavati, pa i VSTV. Ovdje se tužilaštva i sudovi moraju pustiti da nezavisno rade svoj posao. Nezavisno od svih, kako od javnosti, stranaka, tako i od samog VSTV-a. To je elementarni princip nezavisnog pravosuđa.
Ono što VSTV može da uradi koncentrisano je u ovlaštenju Ureda disciplinskog tužioca (UDT), koji je nezavisan i samostalan organ unutar VSTV-a, ukoliko se utvrdi da u postupanju sudije ili tužioca ima obilježja određenih disciplinskih prekršaja, reagira. Čak i tada UDT ne može da mijenja odluke nadležnih tužilaštava i sudova ili upravlja njihovim radom i postupcima, nego može da podnese disciplinsku tužbu protiv sudije ili tužioca za kojeg smatra da je počinio određeni disciplinski prekršaj.
Tek tad, nakon podnošenja disciplinske tužbe, uključuju se članovi VSTV-a kroz disciplinske komisije u disciplinske postupke u kojima tužene sudije i tužioci imaju pravo na odbranu, gdje se na osnovu zakonitog postupka i predstavljenih dokaza odlučuje o eventualnoj disciplinskoj odgovornosti sudija i tužilaca.
Ono što može to se već radi, kada su u pitanju oba ova predmeta, Dragičević i Memić, UDT vodi određene istrage što po prijavama, što po službenoj dužnosti, i to po svemu onome što se pojavljivalo u javnosti i obavješten sam da bi vrlo brzo moglo doći do rezultata tih istraga o čemu će javnost biti blagovremeno obavještena.
