Ovakvom stanju doprinijela je i pandemija, ali ključna je politička nestabilnost od koje bježi inozemna poslovna zajednica. Bježi i domaće stanovništvo, pa će nam uskoro biti potrebna i uvozna radna snaga. Ako pogledamo statistiku od 2008. godine, kada su ulaganja bila rekordna, u iznosu većem od milijardu eura, linija je krivudavo padala. Trenutno su dominatna strana ulaganja kompanija koje su reinvestirale svoju dobit.
U prvih šest mjeseci 2021. godine u Bosni i Hercegovini je registrirano 766 miliona KM stranih ulaganja, što predstavlja povećanje od 66 posto u odnosu na isti period prošle godine. Većina tih investicija predstavljaju, u stvari, reinvesticije postojećih investitora.
Predsjednik Udruženja poslodavaca F BiH Adnan Smailbegović smatra da država treba da napravi jedan stimulativan poslovni ambijent i onda će kapital sam početi dolaziti.
- Onda će se ljudi zapošljavati, onda će tržište odreagovati, povećavat će se plate. Moramo otvoriti i naše tržište za uvoznu radnu snagu, to će nas sačekati vrlo brzo, vjerujte, navodi Smailbegović.
Direktna strana ulaganja u GDP-u BiH kreću se oko dva, dva i po posto. U zemljama u regionu kreću se između četiri i pet posto, to bi bila neka mjera koja bi bila puno adekvatnija, kako bi stigli u korak sa ostalim razvijenijim zemljama.
- Bosni i Hercegovini je prijeko potreban kapital i radna mjesta. Mi imamo jedan vidljiv negativan demografski odliv u BiH, to je ono što je najveći problem našeg društva, smatra Branimir Mujdža.
Bosna i Hercegovina ima velike šanse da se na kvalitetniji način pozicionira u globalnom ekonomskom lancu. Ali takve šanse nam izmiču zbog nestabilne političke situacije u zemlji i izostanka pravih reformskih procesa usmjerenih ka smanjenju tereta, pogotovo za realni sektor, poručuje struka.
