Još aktuelni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Incko (Inzko) iskoristio je bonske ovlasti, kao pečat na svoj mandat, te donio zakon o zabrani negiranja genocida u Srebrenici. Uprkos tome, brojni politički subjekti iz RS, poput Milorada Dodika i Draška Stanivukovića, ponovili su da ne priznaju odluku Incka, kao ni presude Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS).
Član Centralne izborne komisije (CIK) BiH, prof. dr. Suad Arnautović za „Avaz“ je objasnio kako Inckova odluka može promijeniti izborni proces i negatorima genocida ugroziti fotelje.
– Pozdravljam odluku visokog predstavnika. Dopune Krivičnog zakona BiH imat će direktne reperkusije na izborni proces, s obzirom na to da je članom 1.10 Izbornog zakona BiH propisano da izabranom članu organa vlasti na svim nivoima prestaje mandat prije isteka vremena, i to na dan pravomoćnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže – kazao je Arnautović.
Za sve one koji javno odobre, poreknu, grubo umanje ili pokušaju opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Službena dužnost
– Prema dopunama Krivičnog zakona BiH, najmanje tri godine zaprijećena je kazna zatvora izabranom dužnosniku ili bilo kojoj drugoj odgovornoj osobi, zaposleniku u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta. To znači da osobe koje su izabrani dužnosnici, a za koje je nadležan CIK, kao i druge osobe u izvršnim organima vlasti, a čija imenovanja prati CIK i daje saglasnost, bit će pod posebnom prismotrom od dana stupanja na snagu ovog zakona – istakao je Arnautović.
Da bi CIK reagirao i oduzeo mandate, zatvorska kazna predviđena sudskom presudom protiv onih koji negiraju genocid mora biti duža od šest mjeseci.
– Za pravomoćne sudske presude kojima izabrani dužnosnici eventualno budu osuđeni na kazne zatvora propisane ovim dopunama, a koje moraju biti duže od šest mjeseci, CIK će po službenoj dužnosti oduzimati mandate – rekao je Arnautović.
Istina utvrđena u Hagu
Arnautović ističe da je bosanskohercegovačko društvo predugo, još od okončanja rata u BiH, u stanju tzv. permanentne privremenosti, latentnog, ali i otvorenog antagonizma u javnom prostoru, čiji su nosioci javne političke elite. Dodao je da je ovo važan korak ka suočavanju s prošlošću.
– Svjedoci smo da se 26 godina nakon Dejtona pokušavaju klasificirati povijest, fabricirati laž i izvršiti revizija događaja iz proteklog rata. U okviru te revizije, negiranje genocida počinjenog u Srebrenici je konstantno. Istina je utvrđena u Hagu, u Međunarodnom mehanizmu za krivične sudove i bilo koji pokušaj revizionizma tih činjenica ne može promijeniti istinu – naveo je Arnautović
