Pokrenuto pitanje sukcesije vojne imovine, BiH dobila poziv iz Beograda

Zenit Kelić, pomoćnik državnog ministra finansija i trezora, potvrdio je za Klix.ba da je Bosna i Hercegovina dobila pismo, napominjući da je ono proslijeđeno nadležnom zamjeniku ministra odbrane za upravljanje resursima Borisu Jeriniću.

"Trebalo bi da potvrdimo svoje učešće na tom sastanku u Srbiji, jer je to prvi konstitucioni sastanak na kojem će se raspravljati o problemu sukcesije pokretne i nepokretne vojne imovine, što je obuhvaćeno Aneksom A", kazao nam je Kelić. 

Podsjeća da je Republika Srbija u Stalnom zajedničkom odboru za Aneks A sporazuma o sukcesiju, kojim bi trebalo da se reguliše pokretna i nepokretna državna imovina, odnosno dio te imovine koji je vezan za vojnu imovinu. 

"Trebalo je, u skladu sa sporazumom odbora, da se predstavnici sastanu tri mjeseca nakon potpisivanja sporazuma, ali 14 godina do tog sastanka nije došlo. Po preporukama sa sastanka Stalnog zajedničkog odbora održanog u Sarajevu 2015. formiran je taj odbor i Srbija je, kao domaćin tog sastanka, uputila jednu notu vezanu za našeg predstavnika", kazao je Kelić.

Upitan kolika je vrijednost navedene pokretne i nepokretne vojne imovine, Kelić objašnjava da je riječ o velikoj vrijednosti za koju nema nikakve konkretne procjene.

"Podaci o vrijednosti imovine se vode na nivou arhiva bivše SFRJ. Zbog toga je Srbija i domaćin, jer bi napokon trebalo da se otvore ti arhivi i da se daju podaci šta bi to bilo i šta su predmeti raspodjele, kao i koja je vrijednost. Te podatke nemaju države nasljednice, pošto je to bila vojna imovina koja se vodila u saveznom sekreterijatu za narodnu odbranu i vojnom servisu", napominje Kelić za Klix.ba.

Ističe da bilo kakva procjena ne bi imala realno uporište i da se nikada nije znala vrijednost te imovine, kao što je to naprimjer bio slučaj sa diplomatsko-konzularnom imovinom. 

"Diplomatsko-konzularna imovina jeste popisana, njenu vrijednost je procijenila jedna međunarodna agencija, pa smo znali da je vrijednost imovine 233 miliona dolara. To je jedan pokazatelj, naravno da su različite vrijednosti zbog sadašnje tržišne vrijednosti. Ali to je neka osnova koja se dijeli. U procentima BiH pripada 15 posto", podsjetio je Kelić.

No, napominje da je vojna imovina vremenom izgubila na vrijednosti, ali i da je uništena tokom ratnih zbivanja na prostoru bivše Jugoslavije. 

"Bez obzira na to, ona će kao takva biti predmet rasprave i raspodjele jer je, kao takva, ušla u Sporazum o sukcesiju u okviru Aneksa A. Imovina koja je bila nepokretna, ona je već raspodijeljena i pripala je svakoj od država na čijem se teritoriju nalazila. Ako je riječ o kasarnama, pripale su državama... Nije se moglo dijeliti, nositi", objašnjava Kelić.

Napominje da će Bosna i Hercegovina, najvjerovatnije, uzeti učešće na navedenom sastanku u Beogradu. 

"Dva puta su na najvišem nivou donesene preporuke državama da se napokon konstituiše odbor i da se krene sa radom. Tako je bilo i sa preporukama u Sarajevo, trebalo je da se to riješi šest mjeseci nakon preporuka donesenih u novembru mjesecu 2015. godine. To se dosad nije desilo, najvažnije je da je pokrenuta ponovo inicijativa", zaključio je Zenit Kelić.