Novim podacima i metodama pokazuje se kako kombinacija bakterija, kanalizacije, hemikalija i plastike može isisati kisik iz vodnih zaliha i pretvoriti vodu u otrov za ljude i ekosisteme. Da bi rasvijetlila ovo pitanje, Svjetska banka izradila je najveću svjetsku bazu podataka o kvalitetu voda koja prikuplja podatke sa mjernih stanica, tehnologijom daljinske detekcije i mašinskim učenjem.
U izvještaju se navodi da nedostatak čiste vode ograničava ekonomski rast za jednu trećinu. Njime se apeluje da se neposredna pažnja posveti ovim opasnostima sa kojim se suočavaju i razvijene zemlje i zemlje u razvoju na globalnom, državnom i lokalnom nivou.
“Čista voda je ključni faktor za ekonomski rast. Pogoršanje kvaliteta voda usporava ekonomski rast, pogoršava zdravstvene uslove, smanjuje proizvodnju hrane i povećava siromaštvo u mnogim zemljama. Njihove vlade moraju poduzeti hitne mjere kako bi pomogle u rješavanju zagađenja voda tako da zemlje mogu ostvariti brži ekonomski rast na načine koji su pravični i okolišno održivi.” rekao je predsjednik Grupacije Svjetske banke, David Malpass.
Kada biološka potrošnja kisika – mjera količine organskog zagađenja u vodi i indirektna mjera ukupnog kvaliteta vode – pređe određeni prag, rast BDP-a u nizvodnim područjima opada za čak jednu trećinu zbog uticaja na zdravlje, poljoprivredu i ekosisteme, piše Index.ba.
Lošem kvalitetu voda najviše doprinosi azot, koji, budući da se koristi kao umjetno gnojivo u poljoprivredi, u konačnici ulazi u rijeke, jezera i okeane gdje se pretvara u nitrate. Rano izlaganje djece nitratima utiče na njihov rast i razvoj mozga, što utiče na njihovo zdravlje i potencijal za zaradu u odrasloj dobi. Oticanje i ispuštanje u vodu iz svakog dodatnog kilograma azotnog gnojiva po hektaru može povećati nivo zaostajanja u rastu u djetinjstvu za čak 19 procenata i smanjiti buduću zaradu u odrasloj dobi za čak 2 procenta u odnosu na one koji nisu izloženi.
U izvještaju se također navodi da poljoprivredni prinosi opadaju kako se salinitet u vodi i tlu povećava zbog intenzivnijih suša, udara oluja i sve većeg crpljenja voda. Svijet zbog slane vode svake godine gubi količine hrane dovoljne da nahrane 170 miliona ljudi.
Preporučuju se mjere koje zemlje mogu poduzeti da poboljšaju kvalitet voda. One uključuju: politike i standarde za zaštitu okoliša; tačno mjerenje tereta zagađenja; djelotvorne sisteme izvršenja; infrastrukturu za tretman voda podržanu poticajima za privatna ulaganja; i objavljivanje pouzdanih, tačnih informacija domaćinstvima radi poticanja građana na učešće.
