Na prvom programu turske državne televizije TRT1 je u udarnom terminu počelo prikazivanje dramske serije “Alija” koja donosi priču o životu prvog predsjednika Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića.
Serija “Alija” donosi priču o životu Alije Izetbegovića i obuhvata period od njegovog rođenja, mladosti u kojoj se zaljubio u suprugu Halidu pa sve do smrti, odnosno od 1944. do 2003. godine.
U jednoj epizodi prikazana je jako emotivna epizoda o pogibiji heroja Izeta Nanića.
Ko je bio Izet Nanić?
Res, non verba! Bilo bi dovoljno reći kada se spomene Izet Nanić. Djela, ne riječi! Ukratko, bio bi opisan vjerovatno najznamenitiji Bužimljanin u cjelokupnoj historiji.
Rođen je 4. oktobra 1965. godine u Nanića Dolini (tada MZ Varoška Rijeka) u općini Bužim. Bio je drugo od sedmero djece majke Rasime i oca Ibrahima. U rodnom Bužimu završio je osnovno obrazovanje odličnim uspjehom. Kao mladić je svirao gitaru i trenirao taekwondo. Srednju vojnu školu upisao je u Zagrebu. Maturirao je 1984. godine. U Beogradu je upisao vojnu akademiju, smjer R(atno) V(azduhoplovstvo) P(rotiv) V(azdušna) O(dbrana), na kojoj je proveo prve dvije godine. Jednu godinu pohađa u Sarajevu, a završava je 1987. godine u Zagrebu.
Koliko je dobar, pokazale su vojne operacije kojima je rukovodio: Ćorkovača, Munja 93’, Breza 94’, samo su neke od uspješno završenih. Po svjedočenjima njegovih boraca, već nakon operacije Munja 93’ pokazao je svoju maštovitost, odlučnost i sigurnost. Time je stekao povjerenje kod boraca i u njega se gledalo kao u pravog vođu.
Četvrtog augusta 1995. godine centar ratnih dešavanja na prostoru bivše Jugoslavije bio je u Liki, na Kordunu i Baniji u Republici Hrvatskoj (nekadašnje Vojne krajine) i djelomično u Cazinskoj krajini u Republici Bosni i Hercegovini. Bio je petak. U Hrvatskoj će taj dan ostati urezan u povijest kao jedan od ključnih iz perioda domovinskog rata. Toga dana započela je operacija Hrvatske vojske (HV) pod nazivom „Oluja“, s ciljem konačnog oslobađanja okupiranih teritorija od paravojnih formacija tzv. Republike Srpske Krajine. Martićeva paradržavna tvorevina našla se pod do tada neviđenim udarom hrvatskih snaga.
U Bužimu je tog dana brigadir Nanić klanjao džumu namaz u gradskoj džamiji. Kratko i vrlo nadahnuto (kao i u uvijek) obratio se prisutnima. U poslijepodnevnim satima, uz prisustvo visokih vjerskih i političkih predstavnika, izvršena je svečana smotra novoformirane jedinice BSN „Hamza“ te uručena ratna zastava njihovom komandantu Asimu Bajrektareviću. I tom prilikom održao je lijep i nadahnut govor.
Komanda Petog korpusa imala je u vidu značaj same operacije „Oluja“ za Unsko-sanski kanton. Spajanje bosanske vojske s hrvatskom značilo bi praktično i deblokadu cijelog bihaćkog okruga. Zbog toga je Komanda korpusa odlučila svoje jedinice uputiti u susret Hrvatskoj vojsci. Osim toga, Izet Nanić bio je svjestan i opasnosti za Bužim. U naletu hrvatskih vojnika Martićeve snage mogle bi pokušati izvršiti proboj preko Bužima u Cazinsku krajinu, što bi svakako imalo velike posljedice za civilno stanovništvo. Zbog toga je Naniću bilo bitno po svaku cijenu izvršiti spajanje s Hrvatima.
Iste večeri zapisao je u svom dnevniku: “SVE JE U IGRI. NADAM SE DA ĆE USPJETI I JA SA NJIMA – a onda i narod. Pobjeda je blizu. Ako Bog da, bit će naša BiH. Osjećam da mogu uraditi zamišljeno. Nestalo je struje. SRETNO.”
Sljedećeg dana, 5. augusta, krenuo je s Ćorkovače u proboj i spajanje s HV-om u smjeru Dvora na Uni. Posljednja naredba glasila mu je: “Znate svi zadatak, cilj nam je spojiti se s Hrvatskom vojskom u Dvoru, ali, ako Hrvata ne bude u Dvoru, mi idemo u Kostajnicu. Uglavnom, spojit ćemo se. Sretno.” Na području je Ćorkovače (rejon Vijenac) tog dana i poginuo u 14 sati i 30 minuta iz neprijateljske zasjede. Otvorio je vatru sa svojom pratnjom na neprijatelja i ispalio okvir metaka. Naknadno je izbrojano 28 metaka koji su pogodili stablo bukve iza koje je bila zasjeda. Četnici su iskoristili ubacivanje novog okvira u pušku pogodivši Nanića u vrat. Bio je odmah mrtav. Tako je završio život mladog bužimskog komandanta, koji je bio na čelu 505. viteške brigade od njenog
Snimanje serije “Alija” je realizirano u produkciji TRT-a i Sancak Medya. Režiju prve tri epizode potpisuje bh. reditelj Ahmed Imamović, nakon čega je rediteljsku palicu preuzeo njegov kolega iz Turske Omer Gokhan Erkut. Scenarij je pisao Ahmet Tezcan.
