Projekcije za narednih pet godina još su alarmantnije - dolazi nam novih 80 000 penzionera, negativni prirodni priraštaj će se nastaviti; broj osoba u koje ulaze u kategoriju 0-18 godina će se smanjiti za 40.000, a iseliće se novih 150.000 osoba.
Sa dolaskom novih penzionera povećala su se i izdvajanja, a u kolikom iznosu izračunao je ekonomista Faruk Hadžić.
Ako se kao početni period vezano za mjesečna izdvajanja uzme januar 2014. godine, kumulativno zaključno sa decembrom 2018. godine, izdvojeno je više 882 miliona KM za penzije u oba entiteta. Najveći dio tog novca ide na finansiranje novih korisnika, a manji dio se odnosi na povećanje penzija. S obzirom da procjene pokazuju porast broja penzionera narednih godina, ovaj iznos će sigurno još više rasti", pojasnio je Hadžić.
Standard penzionera je zabrinjavajući, tako da trenutna visina penzija ne omogućava ni minalne uslove normalnog življenja. Cjelokupnu situaciju dodatno usložnjava odliv radnosposobnog stanovništva koje je ključni faktor da bi poslovni subjekti redovno uplaćivali obavezne doprinose.
Koliko je stanje ozbiljno, možda najbolje pokazuje činjenica da kada je uvođen sistem penzija u Njemačkoj nakon II svjetskog rata, bila su 4 radnika na jednog penzionera i to je tek garantovalo održivost penzionog sistema.
Mi sada imamo da je 1,2 radnika na jednog penzionera, što je jedan od najmanjih omjera u istoriji. Za par godina će se ovi brojevi izjednačiti.
Političari problem za sada rješavaju prelaskom penzionih fondova na trezorsko poslovanje, to je već urađeno u RS, dok se u Federaciji očekuje naredne godine.
To je, slažu se ekonomisti, najlošije moguće rješenje, jer umjesto da se sredstva iz budžeta ulažu u razvojne projekte, oni će finansirati isplatu penzija.
