“Migrantska kriza nije izmakla kontroli, bez obzira na svu složenost i kompleknost i način na koji se ona događa na ovoj globalnoj, cjelokupnoj ruti. Migranti nisu odnekud direktno došli u BiH, prije toga su prošli dalek put kroz više zemalja i, između ostalog, jedan broj njih je došao ovdje u BiH. Migrantska kriza 2015. godine je bila daleko složenija, kompleksnija po broju migranata, desetrostruko i više brojnija“, kazao je ministar sigurnosti BiH.
Mektić je naglasio da su i dalje jako važna dva aspekta u rješavanju problema s migrantskom krizom.
“Prvi aspekt je zaštita istočne granice, da je koliko god je moguće zaštitimo i tu smo dogovorili određene mjere u smislu povećanja pomoći broja policijskih službenika koji će biti pridodati Graničnoj policiji na zaštiti te granice. Drugi aspekt ove krize je način rješavanja ovih problema sa ovim migrantima ovdje, pošto oni ne traže načine i ne biraju sredstva kako da izađu iz BiH“, naglasio je Mektić.
Humani aspekt trenutno je najvažniji posao koji trebamo rješiti, tvrdi Mektić.
“Nama je najvažniji posao da za taj broj migranata koji mi imamo ovdje u BiH, obezbjedimo smještaj u vidu prihvatnih centara, da ih adekvatno smjestimo, tu da zadovoljimo humani aspekt svih njihovih potreba i na taj način, kad ih držimo na tih nekoliko mjesta u BiH, pa i u Sarajevskom kantonu i USK, onda ih je lakše nadzirati i sa stanovišta njihove kontrole ukupne, ali i bezbjednosne kontrole, što je jako bitno u ovom momentu“, dodao je Mektić.
Policijski komesar Unsko-sanskog kantona Mujo Koričić tvrdi da prema njihovim procjenama u USK trenutno ima oko 4 hiljade migranata, te se iz tog razloga i burno reagovalo u USK, posebno od strane građana.
“Bihać može primiti 5 hiljada migranata, al ne može primiti 5 hiljada i jednog, to je već sigurnosna prijetnja. Tim brojem migranata skučen je životni prostor građana ovog kantona, te je normalno bilo i očekivati da se građani oglase, protestvuju i da traže jednostavno rješavanje tog problema“, istakao je Koričić.
“Za 4 mjeseca samo u Bihaću izvršeno je 249 krivičnih djela koja su načinila migranti, silovanje, pokušaji ubistva, razbojništva su svakodnevna, otimaju se vrijedne stvari, ne bira se ni mjesto ni vrijeme ni način, u školama djeci otimaju mobitele, novac, garderoba, putnička motorna vozila, upadanje u domove“, naglasio je Koričić.
Šef Međunarodne organizacije za migracije u BiH Peter van der Auweraert naglasio je da je vrlo teško imati tačne brojke koliko migranata pristiže u BiH.
“Iz dana u dan se situacija mijenja, ne može se reći dan 5000 – dan 4500, zato što su ti ljudi jednostavno u pokretu. Ono što je bitno jeste da ti ljudi nemaju želju da ostanu u BiH, oni žele da prođu kroz BiH u drugi dio EU, neki su i došli iz EU, iz Grčke, Bugarske, osim Iranaca koji dolaze iz Srbije zato što Srbija i Iran imaju bezvizni režim koji nije obustavljen. Što znači da neki iz jednog dijela EU idu u drugi dio EU, dok su Makedonija, Srbija, Albanija, Crna Gora i BiH njima samo koridor kojim mogu proći“, istakao je šef Međunarodne organizacije za migracije u BiH.
