Milorad Dodik uvijek je bio nepredvidiv u povlačenju političkih poteza. Iz krajnosti u krajnost, od priznavanja do negiranja genocida. Od veličanja države Bosne i Hercegovine do rušenja.
Danas sklon nacionalističkoj retorici i secesionističkoj politici, prije nešto više od dvije decenije u očima američke administracije bio je "dašak svježeg vjetra na Balkanu".
Odluka bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka da nametne izmjene Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida, Dodika je ne samo unervozila, već ga je bukvalno dovela u stanje "političko – nervnog rastrojstva".
Iako manje, ali i dalje, Dodik iz Banja Luke poručuje da genocida u Srebrenici nije bilo. Kaže i da nema strah od hapšenja.
- Zato sam od početka tražio da me čuva policija Republike Srpske, a ne da me štite oni koji bi me hapsili – poručio je Dodik.
Sam sebe je prijavio Tužilaštvu BiH.
- Da ne bi bilo pregrijanih emocija i niskih strasti iz sarajevske zagušljive političke kuhinje u kojoj se prema Srbima svakodnevno proizvodi mržnja, odlučio sam da se sam prijavim. Policija Republike Srpske štitit će građane iz ovog entiteta ukoliko bi neka državna policijska agencija željela da ih uhapsi zbog negiranja genocida – poručio je Dodik.
Izvori Faktora iz SNSD-a kažu kako je Dodiku dobro došla Inzkova odluka, jer je već planirao povlačiti se na "rezervne položaje" iz Predsjedništva BiH. Kažu, kako je spreman do kraja mandata više ne dolaziti u Sarajevo, ili pak povuči se sa mjesta člana Predsjedništva BiH.
Sada, novonastalu situaciju i krizu koju je on prouzrokovao blokadom institucija BiH, obilato koristi da ukoliko ode sa političke scene, da ode kao heroj.
Američki predsjednik Joe Biden najavio je u junu ove godine proširenje sankcija političarima Zapadnog Balkana. On je produžio naredbu o blokadi imovine i obustavljanju ulaska u SAD i za osobe koje doprinose destabilizaciji situacije. Dodik je već na američkoj crnoj listi. Ono što bi se možda moglo dogoditi, jeste da u Evropska unija u dogovoru sa SAD uvede dodatne ekonomske sankcije njemu i ekipi o njega, koja ga podržava u vođenju retrogradne politike
Ekonomske sankcije Vašingtona i Brisela bile bi itekako pogubne za Dodika i njegovu politiku. Za prvog čovjeka SNSD-a i nije toliko bitno što ne može putovati u SAD, ali ukoliko bi se Evropa odlučila za takvu mjeru, onda bi on mogao putovati samo u susjednu Srbiju i istočne države koje nisu članice EU.
Time bi Dodik postao jedan od najnepoželjnijih političara u svijetu.
Uz to, tu je i novi visoki predstavnik Christian Schmidt koji je dužnost preuzeo u apsolutno nezahvalnom trenutku. Otuda i u srijedu sastanak njega i njegovog prethodnika Valentina Inzka s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel koju zanima kako izaći iz političke krize, koja će u Bosni i Hercegovini, kako sada stvari stoje, potrajati najmanje do kraja godine.
A onda se ulazi u novu-staru krizu, izmjene Izbornog zakona BiH, koju je proizveo lider HDZBiH Dragan Čović, odnosno pitanje da li će izbori 2022. biti održani.
Kako će i šta dalje raditi Smichdt, da li će koristiti bonske ovlasti ili će politika OHR- a biti kao i tokom Inzkove vladavine zavisit će od dogovora SAD i EU.
Do tada Dodik radi sve kako bi otišao kao heroj. U ovoj ili onoj varijanti, svejedno mu je. Bitno mu je samo da bude neporažen.
