Malo koja općina ili grad u našoj zemlji može se pohvaliti da ima dvadesetak kulturno-umjetničkih društava i pjevačkih grupa kao što je Bosanska Gradiška. Kozara, Potkozarje i Lijevče polje, ali i matice država Poljske i Ukrajine, upravo su inspiracija koreografima i članovima folklornih ansambala.
Duga tradicija
Najdužu tradiciju imaju KUD „Kolovit“ i CKUD „Lepa Radić“, ali ne zaostaju mnogo ni „Behar“ iz Dubrava, „Dukati“ iz Laminaca, „Petar Kočić“ i ženska izvorna grupa „Snop“ iz Nove Topole, „Ale Obić“ iz Lipovače.
Ismet Raković, predsjednik KUD-a „Behar“ iz Dubrava, vjeruje da su sva bosanskogradiška društva ustvari jedno.
- Naši članovi druže se u školi, u slobodno vrijeme i na nastupima. Jedni druge obilazimo, poštujemo i pomažemo - rekao je Raković.
Ranko Golubović iz Rogolja, gdje predvodi istoimeno društvo, već sedam godina organizira jesenju folklorijadu. Ognjen Žmirić, zamjenik načelnika općine, kaže da sva društva imaju podršku iz budžeta.
- Kada izgradimo sportsku dvoranu u gradu i rekonstruišemo Dom kulture u Novoj Topoli, društva će imati mnogo i povoda i uvjeta za rad. Želimo da folklor postane naš brend, magnet za turiste i znak prepoznavanja grada - rekao je Žmirić.
Razne manifestacije
Svake godine organizira se desetak raznovrsnih folklornih manifestacija. Istovremeno, ansambli su česti gosti širom Evrope. Folkloraši „Kolovita“, „Lepe Radić“, „Behara“ i drugih društava bili su gosti u Bugarskoj, Portugalu, Sloveniji, Hrvatskoj, Njemačkoj, Austriji i drugim državama.
- Prenosimo najljepše pjesme i igre i običaje iz BiH. Promoviramo narodne nošnje, čuvamo od zaborava stare običaje i tu je vrijednost folklora - rekao je Esad Šulić, koreograf društva „Ale Obić“ iz prigradskog naselja Lipovača.
Osim omladine koja je angažirana u igračkim društvima, stariji članovi njeguju izvorne pjesme o Kozari i Lijevče polju.
Vasiljević uzgaja konje
Opremaju fijakere
Koliko je folklor u ovom dijelu naše zemlje popularan, govori i podatak da brojna udruženja žena u okviru večernjih sijela prave narodne nošnje i opanke, muškarci izrađuju instrumente i druge rekvizite, sve je više onih koji opremaju fijakere i zaprežna kola, a povećan je i uzgoj konja.
- Konji su me vratili u mladost. Uzgajam ih i koristim samo za folklor - rekao je Savo Vasiljević, farmer iz Rogolja.
