Evropska unija u svojoj politici prema Zapadnom Balkanu ove godine pridaje veću pažnju Bosni i Hercegovini koja je poprište političke krize, ali žustre rasprave su izazvane tvrdnjama da EU radi i na izmjenama dijela Krivičnog zakona koji se odnosi na zabranu negiranja genocida i to po zahtjevu bh. entiteta Republika Srpska.
Odnosi između Evropske unije i Zapadnog Balkana u 2020. godini su protekli u sjeni pandemije COVID-19, ali ove godine su znatno intenzivniji.
Lideri Evropske unije često propagiraju da je Zapadni Balkan dio Evropske unije, a posjetama, sastancima i izjavama podržavaju jačanje perspektive za članstvo šest država te regije.
Bosna i Hercegovina je dobila posebno mjesto na agendi Evropske unije i to političkom krizom u koju je uvučena u oktobru, kada su oči javnosti bile okrenute prema regiji zbog održavanja samita EU-Zapadni Balkan.
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko donio je 23. jula odluku koja se odnosi na dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida. Zakonom će se kažnjavati oni koji javno odobre, poreknu, grubo umanje ili pokušaju opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
Taj potez je izazvao burnu reakciju političkih predstavnika iz entiteta RS, koji od tada bojkotiraju rad državnih institucija. Član predsjedništva BiH Milorad Dodik traži povratak na "originalni" Daytonski sporazum i vraćanje nadležnosti koje je entitet RS u prethodnom periodu prenio na državni nivo. Dodikova separatistička retorika je ponovo iznjedrila bojazan i rasprave o mogućnosti izbijanja novih sukoba.
Evropska unija je 3. novembra saopćila da je rastuća politička kriza u BiH izvoz zabrinutosti i pozvala je na okončanje retorike podjela.
- Svaka retorika podjela mora prestati. Također treba prekinuti jednostrane akcije koje bi ugrozile teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Moramo započeti politički dijalog. To je jedini konstruktivan način koji će nam omogućiti rješavanje krize kroz dijalog između političkih čelnika - kazao je glasnogovornik Evropske komisije Peter Stano i dodao da je EU spreman podržati napore političkih lidera u BiH na putu prevazilaženja krize.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je sredinom novembra boravio u posjeti Briselu i razgovarao s čelnicima Evropske unije. On je za AA tom prilikom kazao da bi se tenzije mogle pretvoriti u sigurnosnu krizu zbog Dodikovih stavova i prijetnji.
Posjeta komesara Varhelyija
Evropski komesar za prošitenje Oliver Varhelyi boravio je u službenoj posjeti u Bosni i Hercegovini 24. i 25. novembra, kada se sastao sa članovima Predsjedništva BiH i drugim najvišim zvaničnicima i liderima opozicije.
On je po završetku posjete kazao kako BiH ima realnu evropsku perspektivu i da Evropska unija u potpunosti podržava stabilnost, suverenitet i cjelovitost BiH. Njegova glavna poruka je glasila da politički lideri u BiH trebaju napraviti iskorake ka smanjivanju tenzija. Ukazao je i na neophodnost okončanja retorike koja pojačava tenzije te neophodnost funkcionalnog rada državnih institucija.
Lokalni mediji su prenijeli da je izaslanik Evropske unije u BiH Johann Sattler u izvještaju Briselu naveo kako je Varhelyi tokom posjete kazao da je krizu u BiH izazvala Inzkova odluka o zabrani negiranja genocida i kako je potrebno napraviti izmjene u tom dokumentu.
Ta tvrdnja naišla je na oštre reakcije bošnjačkih političkih čelnika koji su tražili zvanično očitovanje Brisela o tome. Neki krugovi su čak tražili da se Sattler i Varhelyi proglase nepoželjnim osobama u BiH.
EU negirao tvrdnje
Glasnogovornica Evropskog komesarijata za proširenje Ana Pisonero je na upit novinara AA negirala tvrdnje nekih bh. medija o Varhelyijevom viđenju krize u BiH.
- Naš stav o Srebrenici i negiranju genocida je jasan. U Evropi nema mjesta za poricanje genocida, revizionizam ili veličanje ratnih zločinaca, jer je sve to u suprotnosti s najosnovnijim evropskim vrijednostima - kazala je Pisonero.
Pisonero je istakla da međunarodni i domaći sudovi u Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama moraju nastaviti pružati pravdu za sve žrtve ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, kao i za članove njihovih porodica.
- Očekujemo od lidera u Bosni i Hercegovini da zagovaraju okruženje pogodno za pomirenje radi prevladavanja naslijeđa rata i izgradnje trajnog mira. To je preduvjet za stabilnost i sigurnost Bosne i Hercegovine i temelj je za njen EU put. Proces pomirenja zahtijeva priznavanje onoga što se dogodilo, odavanje počasti žrtvama i poticanje istinskog pomirenja suočavanjem s korijenima mržnje koja je dovela do genocida - poručila je Pisonero.
Podsjetivši na pismo koje je novi visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt 10. decembra poslao parlamentarcima u BiH, Pisonero je navela da je u tom pismu naglašena potreba za čvrstim stavom o temeljnim vrijednostima za borbu protiv poricanja genocida i govora mržnje. Dodala je da se za okončanje trenutne političke krize podržavaju lokalna rješenja.
Schmidt je u svom pismu rekao da je spreman zamijeniti zakon koji je izazvao krizu novim, domaćim zakonom koji bi zabranio samo određene oblike govora mržnje, uključujući poricanje genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca.
U deklaraciji prihvaćenoj na posljednjem ovogodišnjem sastanku ministara vanjskih poslova Evropske unije istaknuto je da jednostrane odluke bh. entiteta Republike Srpske nisu valjane i da neće služiti stabilnosti zemlje.
Smanjeno negiranje genocida
Iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida su naveli da izmjene i dopune Krivičnog zakona BIH, koje je donio visoki predstavnik u BiH, može usvojiti Parlament BiH.
- Međutim pitanje šta se zaista želi postići i u koju svrhu. Mi smo pratili od 1.9. do 31.11.2021 godine pojavu negiranja genocida u medija i to u printanim medijima, elektronskim kao i na društvenim mrežama. Broj negiranja genocida, holokausta i drugih zločina u printanim medijima u posmatranom periodu smanjen je skoro za 100 posto, u elektronskim medijima za oko 80 posto, dok je na društvenim mrežama smanjen za oko 50 posto. U prosjeku je za 80 posto smanjeno negiranje zločina u septembru, oktobru i novembru u odnosu na period prije donošenja zakona - navode iz Udruženja.
Naglašavajući da je evidentno da je zakon dao rezultat i da je negiranje drastično smanjeno, iz Udruženja postavljaju pitanje potrebe da se mijenja nešto što se pokazalo djelotvornim.
- Mi nemamo ništa protiv da Parlament BiH usvoji navedene izmjene KZ BiH, ali nikako ne možemo prihvatiti nešto što bi ponovo omogućilo vrijeđanje i omalovažavanje žrtava - poručili su iz Udruženja.
