Bh. peradari godišnje proizvedu 540 miliona jaja, 65.000 tona pilećeg mesa, 40 miliona brojlera i 400.000 kljunova roditeljskih jata. U sektoru je trenutno zaposleno 20.000 radnika, produktivnost je na nivou zemalja EU, a proizvodnja je kontrolisana u svim fazama i kvalitet proizvoda je zagarantovan. Proizvodnja pokriva većinu potreba domaćeg tržišta dok se gotovo 20 posto proizvoda izvozi.
Konkretne mjere
Koordinacioni odbor peradara/živinara BiH uputio je apel bh. vlastima u kojima je naveo da je za očuvanje trenutnog nivoa proizvodnje i radnih mjesta neophodna hitna reakcija nadležnih institucija, a bh. javnost još jednom je pozvana da kupuje domaće.
S Edinom Jabandžićem, predsjedavajućim Koordinacionog odbora, razgovarali smo o trenutnom stanju u ovom sektoru, ali i o mjerama koje bi trebale biti poduzete kako bi sektor opstao.
- Nadamo se da će nadležni uskoro poduzeti konkretne mjere za peradarstvo, jer smatramo da peradarstvo, kao i ostale grane u bh. poljoprivredi, zaslužuje da bude potpomognuto, s obzirom na to koliko je pandemija koronavirusa uticala na ovaj sektor. Svjedoci smo koliko druge branše imaju subvencija, podsticaja od države, a mi smo posljednjih nekoliko godina prepušteni sebi. Izbijanjem pandemije dodatno smo ugroženi te smo primorani da se borimo za svoja prava, istakao je Jabandžić.
U apelu koji su živinari/peradari uputili stoji, između ostalog, da oni od vlasti, ukoliko se želi da sektor održi proizvodnju i broj zaposlenih na istom nivou, očekuju pomoć u povećanju izvoza u EU, uključujući početak izvoza konzumnih jaja te pružanje finansijske podrške i poticaja za očuvanje proizvodnje i radnih mjesta.
- Nažalost, u BiH je situacija takva da smo jedina zemlja u regiji koja nema direktnu pomoć odvojenu za peradarstvo. Ukoliko pogledamo ostale stočarske grane, one su u manjem ili većem iznosu podržane, dok to nije slučaj s peradarstvom, kaže Jabandžić.
Prema njegovim riječima, cijene proizvoda su najmanje u istoriji ove proizvodnje u BiH i ispod su troškova proizvodnje.
- Cijene su najniže u posljednjih 15 godina, a svjedoci smo koliko je u posljednjih 15 godina rastao životni standard, sve je poskupjelo, a mi danas imamo niže cijene piletine i jaja nego 2005. godine. Razloga je nekoliko, a glavni je smanjena potrošnja. Naime, ljudi se zbog straha od pandemije manje kreću, horeca kanal je bio potpuno obustavljen, sada ti restorani rade, ali u smanjenim kapacitetu i sve to utiče na našu proizvodnju. S druge strane, imamo povećan uvoz i sve su to problemi koji dodatno otežavaju postojeću situaciju, istakao je Jabandžić.
Brojni su zahtjevi upućeni bh. vlastima u proteklim mjesecima, ali vlasti u BiH nisu smanjile ni namete na proizvodnju mesa peradi i jaja, niti su pružile dodatnu stimulaciju za proizvodnju i zaštitu radnih mjesta. S druge strane, kako ističu peradari/živinari, troškovi proizvodnje su porasli uslijed povećanja cijene stočne hrane i većih troškova transporta izazvanih promjenom uvozno-izvoznih ruta uslijed izbijanja Covid-19 pandemije.
Prodajne cijene mesa peradi i jaja su niže od jediničnih troškova proizvodnje, pa peradarskom sektoru prijete nesolventnost i gubici
Kako su naglasili iz Koordinacionog odbora, ovaj sektor nije dobio podršku u ugovaranju novih izvoznih poslova, nije došlo do povećanja podsticaja za proizvodnju, očuvanje plata i radnih mjesta, niti su smanjena davanja državi. Kao rezultat trenutnog stanja, bez posla bi moglo ostati 5.000 radnika.
- Prioritet u ovom sektoru trebalo bi biti nastojanje da saniramo trenutnu situaciju i pokušamo spasiti radna mjesta. U peradarstvu trenutno radi 20.000 ljudi direktno, plus najmanje isto toliko indirektno i bio bi zaista veliki uspjeh ukoliko nam vlasti pomognu da se očuvaju sva radna mjesta. To ne možemo bez subvencija prema farmerima, bez zaštite domaće proizvodnje, bez oštrije i jače kontrole na granicama. Svjedoci smo da se u BiH uvozi sve i svašta i mi već godinama skrećemo pažnju na uvoz, naprimjer, zamrznutog filea. Nama je potrebna subvencija izvoza, jer BiH ima dovoljan kapacitet da izvozi bez problema, istakao je Jabandžić, dodajući kako očekuju pomoć države, kako je urađeno s crvenim mesom, jer bez pomoći države ne mogu biti konkurentni na stranim tržištima.
Čeka se dozvola za izvoz konzumnih jaja
U svojim apelima Koordinacioni odbor ističe i ulogu građana te ih poziva da kupuju domaće proizvode.
- Uloga građana je svakako vrlo bitna i jako velika. Sam podatak da nam uvoz nije ništa manji za prvih šest mjeseci ove nego prošle godine, a da imamo za 20 posto pad domaće potrošnje sve nam govori, odnosno govori nam koliko su jaki uvozni lobiji, a koliko kod naših građana nije razvijena svijest o kupovini domaćeg. Veoma je važno da potaknemo tu svijest jer da naši proizvodi nisu kvalitetni i na nivou EU, ne bismo prošle godine dobili dozvolu za izvoz mesa peradi u EU, poručio je Jabandžić.
Kako bi se domaći proizvodi više i bolje prodavali, neophodna je i bolja zastupljenost u tržnim centrima u BiH. Da ona nije na zadovoljavajućem nivou, poručuju i bh. proizvođači, ali je na to ukazao i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.
Kampanja
- Smatram da se prvo zakonske regulative moraju promijeniti i u fokus treba staviti domaću proizvodnju. Znate da je bila jedna ideja da domaći trgovački lanci moraju imati određen procent domaćih proizvoda, ali sve je ostalo na ideji, tome se ne posvećuje pažnja, naši proizvodi nemaju pozicije na policama na adekvatnim mjestima, što svakako utiče na prodaju. Država mora provesti kampanju, u kojoj bi predsjednici vlada, države, ali i uspješni ljudi poput sportista, muzičara pozvali sve da kupuju domaće. Pa i entitetske privredne komore mogle bi i trebale zajedno krenuti u kampanju kupovine domaćeg, mogle bi udružiti svoje kampanje u jednu koja bi se mogla zvati Kupujmo domaće, jer naše je bolje, naglasio je Jabandžić, dodajući kako nama treba jači kult domaće proizvodnje.
