Prema njegovim riječima, u ovome trenutku je krajnje neizvjesno da li će se i kada pronaći odgovarajuća lokacija koja bi ispunjavala zahtjeve međunarodne zajednice, nakon što je definitivno odbačen prijedlog da se migrantski centar formira na lokalitetu Medeno polje, nadomak Bosanskog Petrovca.
"Od Medenog polja se odustalo nakon što je Evropska komisija decidno potvrdila kako neće finansirati lokacije koje su u privatnom vlasništvu. Tako smo sada u fazi traganja za novom lokacijom, a o svemu ne možemo govoriti ništa dok se prvo ne dogovorimo sa Evropskom komisijom. Objekata kao što je onaj na Medenom polju mi nemamo u državnom vlasništvu", kazao je Ružnić. Prema njegovim riječima, teret migrantske krize i dalje ostaje na Unsko-sanskom kantonu, na čiji je prostor u posljednje dvije godine, prema procjenama, došlo više do 20.000 migranata. Lokalne vlasti u Bosanskom Petrovcu pozdravile su odustajanje od izgradnje centra za migrante na području te lokalne zajednice.
"Poznato je da je Bosanski Petrovac jedna mala opština sa svega četiri hiljade stanovnika. Dolaskom nekoliko hiljada migranata u potpunosti bi se promijenila struktura stanovništva i to bi dovelo našu lokalnu zajednicu u kolaps. Bezbjednosni i drugi izazovi bili bi preveliki za nas i ne bismo se mogli suočiti s time. Drago nam je što je na kraju razum prevladao", izjavio je Dejan Prošić, načelnik općine Bosanski Petrovac. Kapaciteti postojećih prihvatnih centara za migrante na području Unsko-sanskog kantona su popunjeni i nema mjesta za nove korisnike, iako većina migranata koji dolaze pokušavaju da se smjeste u te centre. U prihvatnom centru "Miral" trenutno boravi oko 700 migranata, čime su smještajni kapaciteti tog centra u potpunosti popunjeni i nema mjesta za nove stanare. Migranti koji pristižu u ovaj grad pronalaze privatni smještaj ili provaljuju u napuštene objekte gdje potom borave. Također, svi raspoloživi kapaciteti u prihvatnim centrima "Bira" i "Borići" u Bihaću su odavno popunjeni, tako da tamo nema mjesta za migrante koji pristižu. Predstavnik Međunarodne organizacije za migracije (IOM) Dražen Rozić kaže kako ne primaju nove korisnike u "Biri" i da poštuju dogovor s ovdašnjim vlastima o tome da njihov broj u tom centru ne smije biti veći od 1.500 osoba.
U Bosni i Hercegovini se što prije mora rješavati problem nedostatka ljudstva i neophodnih sredstava za zaštitu granica od migranata koji su sve brojniji i odavno predstavljaju veliki problem, zaključeno je juče u Trebinju, nakon zajedničkog sastanka bh. parlamentaraca i predstavnika Graničene policije BiH, koji su posjetili Zajednički centar za policijsku saradnju BiH, Crne Gore i Srbije.
Iako su, prema riječima direktora Granične policije BiH Zorana Galića, brojke od oko 13.680 migranata koji su ušli u BiH i njih 8.600 čiji je ulazak odvratila policija, na prošlogodišnjem nivou, problem se usložnjava, jer se može očekivati njih još više, ali BiH ni sada nema dovoljno kapaciteta da bi odgovorila na ovaj globalni izazov.
Lazar Prodanović iz Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu BiH naglasio je da je neophodno jačati kapacitete i u ljudstvu i u tehnici, ali je potrebno izmijeniti i Zakon o azilu i učiniti sve kako bi pravosudne institucije radile u punom kapacitetu, kako bi se migrantska kriza bolje riješila.
Parlamentarac Jasmin Emrić, koji dolazi iz Unsko-sanskog kantona, istakao je da nakon kontinuiranog trajanja od godinu i po, u ovom kantonu migrantska kriza dostiže svoj maksimum i da je daleko veći broj migranata u ovom dijelu BiH ove godine u odnosu na prošlu.
Teško na Vučjaku
Na lokalitetu Vučjak, desetak kilometara od Bihaća, pod šatorima i u vrlo teškim uslovima trenutno boravi više od 800 stranih državljana, a policija svakodnevno na ovaj lokalitet dovodi migrante koji se zateknu u gradskom području. Dodatni problem na Vučjaku je izostanak finansijske podrške međunarodnih organizacija, pa je cjelokupna briga o migrantima pala na Crveni krst grada Bihaća, a iz te organizacije svakodnevno apeluju za pomoć i kažu kako su njihovi resursi iscrpljeni. Također, upozoravaju kako će boravak ljudi na ovom prostoru biti nemoguć dolaskom jeseni i zime, te da je neophodno pronaći adekvatan prostor gdje će boraviti migranti.