Ukoliko Vlada Federacije BiH do 25. oktobra ne iznađe rješenje za vanredno povećanje penzija u FBiH, penzioneri izlaze na proteste. Za one s minimalnim penzijama ni skromnih 10 posto povećanja koje traže predstavnici penzionera ne znači gotovo ništa. Primorani su izabrati hranu ili lijekove.
Penzioneri više nemaju vremena, ali ni novca čekati bolje dane. Njih više od 250.000 prima minimalnu penziju od 382 KM ili još nižu, što nije dovoljno ni za redovne terapije koje primaju. Jedina im je briga kako preživjeti:
“Radila sam 40 godina i 16 dana i imam 470 KM penziju, punih 40 godina i zamislite kako je sa 470 maraka.”
“Neko ima djece koja im pomažu. Tako i ja imam.”
“Penzija mala, sve poskupjelo, sve ode gore, korona pa sad pandora, ne zna se šta će se još desiti.”
“Više su gladni. Za sve godine rada, ovo što se dešava penzionerima je najtužnije u ovoj državi.”
Troškovi života na mjesečnom nivou sve su veći, a penzije iste. Ako do 25. oktobra Federalna vlada ne poveća penzije za 10 posto – protesti su neminovni, upozoravaju penzioneri.
“Penzioneru danas u urbanom dijelu Federacije ostaje dnevno tri do četiri KM za preživljavanje. Na drugoj strani, imate zastupnika koji za mjesec ima naknade, dodatke i plaću visine minimalne penzije jednog penzionera za minimalno godinu dana”, ističe Redžo Mehić, predsjednik UO Saveza Udruženja penzionera FBiH.
A iz Vlade jasan odgovor. Povećanja će biti, ali ne do kraja godine i ne u iznosu od 10 posto, koje traže penzioneri. Naredne godine, nakon izmjena i dopuna Zakona o Penzijsko-invalidskom osiguranju, trebala bi uslijediti čak dva. U ovoj godini građani treće dobi morat će se zadovoljiti samo jednokratnom naknadom koju su već dobili.
“To svakako ide jer ćemo ostvariti rast ove godine i to je 50 posto realnog rasta BDP-a i 50 posto indeksa potrošačkih cijena, ali je moguće da će doći i do vanrednog usklađivanja penzija i na to Vlada ima pravo jednom godišnje. Vlada je i izvršila namjerno tu intervenciju u Zakonu da bi to omogućila. Trenutni zakon kaže: “ukoliko dvije godine imamo ekonomski rast”. Ukoliko bi ostao taj zakon, ne bi bilo mogućnosti za vanredno usklađivanje. Međutim, Vlada je taj iznos skratila na godinu”, objašnjava savjetnik premijera FBiH Goran Miraščić.
Izmjenama Zakona o PIO-u upućenim u parlamentarnu proceduru iza kojih stoji SDP iznos penzija bi se usklađivao s onim od čega penzioneri žive – cijenama hrane.
“Postojeći zakon po nama je nepravedan kad je u pitanju usklađivanje penzija, jer uključuje indeks potrošačkih cijena koji podrazumijeva 619 proizvoda, među kojima su i avioni i brodovi i gume za auto, sve ono što je praktično u statistici. Smatramo da je životno i objektivno u skladu s potrošačkim navikama penzionera da se usklađivanje penzija vrši s indeksom cijena hrane. Odgovorna vlast bi od tih 400 miliona poklona MMF-a praktično osigurala sredstva i preusmjerila ih penzionerima i na taj način finansirala povećanje minimalne penzije”, ističe Amer Žuljević, delegat SDP-a u Domu naroda FBiH.
“Nas penzionere interesuju samo osnovne životne namirnice, lijekovi i komunalne usluge koje uredno plaćamo”, poručuje Mehić.
Način funkcionisanja Fonda PIO zasnovanog na međugeneracijskoj solidarnosti ne garantuje poboljšanje statusa sadašnjih, a posebno budućih penzionera, jer je broj zaposlenih i penzionisanih skoro izjednačen.
“Očekujemo nekoliko stotina novih penzionera koji će ući u sistem i u tom smislu neće biti upitna isplata penzija, ali će uvijek biti upitan trend rasta istih i u tom pogledu će penzioneri imati problema s egzistencijom ili će, s druge strane, biti nezadovoljni stopama rasta”, ističe ekonomski analitičar Admir Čavalić.
Dok odgovorni razmatraju način kako osigurati barem skromno povećanje penzija, oni kojih se to i tiče umorni su od čekanja i nadanja. Poručuju, poslovica da sit gladnom ne vjeruje ponovo se pokazala istinitom.
