Pejanović naglašava da je na temelju Rezolucije Prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a obnovljena državnost Bosne i Hercegovine.
"Bosna i Hercegovina je dobila status federalne jedinice u okviru Demokratske Federativne Jugoslavije. Na Drugom zasjedanju AVNOJ-a presudnu ulogu u dobijanju statusa državne federalne jedinice ravnopravne Srbiji, Hrvatskoj i drugim federalnim jedinicama imao je Josip Broz Tito. Odlukama Prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a Bosna i Hercegovina se utemeljuje kao državna federalna jedinica u kojoj su građani i narodi ravnopravni u upravljanju razvojem svoje zemlje", kazao je akademik Pejanović.
Dodaje da je u širokom frontu narodnooslobodilačke i antifašističke borbe, Bosna i Hercegovina uspostavljena kao zbratimljena i nedjeljiva državna zajednica.
"U širem istorijskom kontekstu, odluke Prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a su označile istorijski oblik političke organizacije bh. multietničkog društva. Ovakav istorijski iskorak u stvaranju moderne državnosti Bosne i Hercegovine svoje rodno mjesto ima u antifašističkoj borbi naroda BiH i Jugoslavije protiv fašističke okupacije u Drugom svjetskom ratu", objasnio je Pejanović.
Akademik Suad Kurtćehajić je smatra da je 25. novembar 1943. godine jedan od najznačajnih datuma u njenoj historiji.
"Naime, nakon 480 godina od sloma srednjevjekovne bosanske države, padom Bosne pod Osmansku vlast 1463. godine, Bosna se prvi put našla u situaciji da njeni narodi i građani slobodno odlučuju o njenoj sudbini. Delegati ZAVNOBiH-a koji su prisustvovali Osnivačkoj skupštini najprije su izabrali 173 vijećnika ZAVNOBiH-a koji su onda jednoglasno usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH", kazao je Kurtćehajić.
Ističe da je rezolucijom ZAVNOBiH-a u tačci 5. izražena volja naroda u Bosni i Hercegovini da njihova zemlja koja nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska već i srpska, i hrvatska i muslimanska bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost Srba, Muslimana i Hrvata.
"Tačkom 4. utvrđeno je da Narodi Bosne i Hercegovine stvaraju u zajednici sa ostalim narodima Jugoslavije novu demokratsku federativnu Jugoslaviju slobodnih i ravnopravnih naroda u kojoj će biti zajamčena puna ravnopravnost njenim narodima", podvukao je Kurtćehajić.
Dodaje da najveću zaslugu za održavanje ovog skupa i obnovu bh. državnosti ima Josip Broz Tito koji je bosanskim prvacima dao signal da to urade, suprostavio se protivnicima te ideje, od kojih su neki bili njegovi najbliži saradnici i omogućio da BiH bude ravnopravna federalna jedinica jugoslovenske federacije, što je verificirano odlukama Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu 29. i 30. novembra 1943. godine.
Moderatorica Berina Beširović je zaključila da bi bilo jako dobro da vrijednosti ZAVNOBiH-a poput bratstva i jedinstva, pune ravnopravnosti i jednakosti ponovo prožmu današnju BiH koja je puna nepotrebnih podjela.
Pejanović je ovu temu detaljno obradio u svojim knjigama "Ogledi državnosti i političkom razvoju Bosne i Hercegovine" i "Država Bosna i Hercegovina i demokratija", a Kurtćehajić u knjizi "Prilozi za politički sistem Bosne i Hercegovine".
