Paulovnija, brzorastuće drvo iz Kine, postaje zanimljiva i u zapadnoj Bosni, gdje pojedinci uz mnogo truda nastoje "napraviti biznis" s ovim profitabilnim drvetom. Kako i ne bi – kad pročitate da u idealnim uslovima za godinu može narasti i do šest metara, to izaziva strahopoštovanje. Kao i podatak da kubik građe od paulovnije košta između 200 i 400 eura.
Zašto onda ne probati kad kilogram sjemena te nevjerovatne biljke košta samo 20 KM (10 eura)? Počeci nisu baš "slavni" jer se osnovna znanja i iskustva o uzgoju paulovnije pokupljena s interneta miješaju s vlastitim istraživanjima tokom sadnje.
U Blagaju, na putu Bosanski Novi / Novi Grad – Prijedor, Vojin Jelisavac sa sinom odlučio se okušati u proizvodnji paulovnije. Na padini iznad kuće odvojio je gotovo hektar za tu zahtjevnu biljku, a početne nade u njen brz rast "k'o iz vode" malo su splasnule jer su sadnice, koje u Kini izvrsno uspijevaju, prolazile težak proces akomodacije. Vojin priča pokazujući na parceli drvene štapove posađene u razmaku od tri metra, ustvari mlada stabla paulovnije s velikim zelenim i malo dlakavim, srcolikim listovima i konstatuje da ima i zdravih, ali i onih koje nisu "pregrmile" niske temperature.
"Lani su bile visoke i po dva metra, ali zimi su otpale. Ali, izbit će one opet", kaže samouvjereno.
Aprilski mrazovi
Sin Bogdan negdje je vidio parcele paulovnije po Hrvatskoj i Italiji, saznao o biljci s društvenih mreža "sve najbolje", a trgovački "nos" (otac i majka su trgovci) i zemlja iznad kuće koja je počela zarastati, opredijelili su ga da pokuša s ovom biljkom, koja mu, kako kaže, neće oduzimati mnogo vremena, a moglo bi biti od koristi. Bogdan se "pod jedan" bavi prodajom automobila, a paulovnija je pomalo i avantura, pa šta bude. Kaže, šaleći se, da zasad bolje živi od prodaje automobila nego od biznisa s paulovnijom.
"Uzorao sam parcelu jer sam smatrao da će lakše biljka izbiti na površinu. Vodio sam računa i o navodnjavanju. Prve godine bilo
Drvo za sve
Drvo paulovnije, rašireno po Kini, Laosu i Vijetnamu, zbog kvaliteta se može koristiti za izradu muzičkih instrumenata, namještaja, stolarije, parketa, igračaka za djecu. Od njega se mogu praviti pelet i bioetanol zbog izuzetno visoke energetske vrijednosti. Također ima primjenu u ishrani stoke, kad se sadi u režimu 4.000 sadnica po hektaru i kosi nakon što naraste do 80 cm, a daje šest–sedam otkosa za godinu.
Paulovnija se, kao medonosna biljka, koristi kao pčelinja paša; cvjeta 20-ak dana prije bagrema. Kao ogrjevno drvo ima kaloričnu vrijednost jednaku mrkom uglju. Po jednom hektaru svake druge godine može se usjeći približno 100 tona drveta za ogrjev. Budući da odlično sagorijeva i ostavlja malo pepela, koristi se i za proizvodnju briketa. Koristi se i u hortikulturi, pejzažnoj arhitekturi, pogodna je za sanaciju klizišta. Ima sposobnost velike apsorpcije kisika, oplemenjuje zemljište, a dobra je i za vikend-vrtlare, jer ne zahtijeva mnogo pažnje.
je krenulo odlično. Sedam dana finog vremena, pa kiše, pa opet sedmica sunca, pa kišni periodi. Imali smo sadnice od dva metra. Prošle godine aprilski mraz i hladnoće, a onda i suša desetkovale su parcelu, gotovo je sravnili sa zemljom", nastavlja priču Bogdan Jelisavac.
No, odustajanja nema. Bogdan ističe da je primijetio kako, vjerovatno zbog različite kiselosti zemljišta, na pola parcele paulovnija bolje uspijeva i dodaje da rezultati zavise od mehaničkog sastava tla, količine gline, pH vrijednosti, podzemnih voda... Što se tiče sadnje, on je paulovniju sadio tako što je umjesto rovova kopao rupe dubine 80-ak cm, a onda vraćao dio zemlje i miješao je sa stajskim i umjetnim gnojivom. Kad je drvo krenulo, uklanjao je listove s donjih djelova kako bi paulovnija što više rasla u visinu i širila se u prečniku.
"Ovo je sve početak, o očekivanjima ne znam šta bih rekao. Ovisi i o planovima – da li ćeš koristiti drvo za loženje ili za preradu. Za ogrjev se sijeku svake treće ili četvrte godine, a od tri stabla koja isiječeš do zemlje može se dobiti oko kubik drveta. U proljeće iz panja opet krenu izdanci i to traje godinama", priča Bogdan i još jednom naglašava da su to sve stvari u vezi s paulovnijom koje je čitao, ali ih još nije doživio kroz vlastito iskustvo.
Ikea koristi paulovniju
Paulovnija je zagolicala maštu mnogih u Krajini. U obližnjim Rudicama neki Ljepoja, inače općinski službenik, godinama se bavi paulovnijom. Prodaje sadnice i postao je poznatiji po tome nego po kancelarijskom radu. U Gradišci plantažu paulovnija ima pčelar Saša Tomić. Namjerava je prodavati kao oblovinu jer je i čuvena Ikea koristi za izradu namještaja.
"Ono što sam primijetio i što me zapanjilo jeste da korijenje paulovnije abnormalno brzo raste i odlično je za učvršćivanje terena i zaštitu od odrona", kaže Bogdan Jelisavac. Zaista, "u knjigama" piše da korijenje paulovnije prodire kroz tlo deset metara u dubinu!
U susjednom Prijedoru Milorad Vucelja, osim plastenika s povrćem, u dva plastenika proizvodi sadnice paulovnije. Prodaje ih po cijeni od dvije do pet konvertibilnih maraka. Sjeme je kupio u Novom Sadu i krenuo u biznis. Za nekolko godina mnogo je naučio – od tzv. čepovanja, sječe mlade, kao bambus šuplje paulovnije, kako bi novi izdanci bili jači i čvršći, do načina primjene u ishrani životinja, za ogrjev i kao tehničko drvo u proizvodnji namještaja, parketa, furnira. Svake godine zasadi otprilike 400 novih sadnica. Osim povrća, paulovnija, po kojoj je već postao čuven, postala je izvor njegovih prihoda.
