Autor je i nominacije Mostara za upis na UNESCO-vu listu zaštićene kulturne baštine, predavač na brojnim univerzitetima, višestruko nagrađivan...
Amir Pašić, svjetski ekspert iz arhitekture i oblasti očuvanja graditeljskog naslijeđa priča nam kako je 1. marta 1993. godine, još prije samog rušenja, objavio da će se u ljeto 2004. godine slaviti obnovljeni Mostar, na obnovljenom Starom mostu. Kaže da su se tada, ali i narednih godine, mnogi smijali tome. San se ostvario...
"Ideja obnove starije je od samog rušenje, očekivali smo da će biti srušen, još 1992. godine su bila bombardovanja mosta. Politika je poslije rata shvatila da je to dobar projekat, mislim da je to bio prvi projekat koji je dobio političku podršku. Most ima masu simbolike, a stvorila se atmosfera mirovnim sporazumima, sve je kasnije rezultiralo obnovom mosta", kaže nam.
Luk mosta sadržava 444 kamena
Imao je 108 konferencija u svijetu na temu Mostara i Starog mosta, a poslije rata vodio je projekte za Fondaciju Aga Kahn i Islamsku konerenciju. Kaže nam kako je na mostarskim proijektima deset godina radilo 69 univerziteta iz 31 zemlje, 1.272 učesnika. Samo na njujorškom Columbia univerzitetu 23 master teze urađene na teme Mostara.
"Najveća prednost u toku obnove bila je činjenica da smo imali snimak Instituta iz Zagreba koji je osamdesetih godina rađen zbog strahova od uticaja voda zbog izgradnje brana na Neretvi. Mi smo doslovno imali snimak svakog kamena. Luk mosta sadržava 444 kamena, različitih dimenzija. Ja sam imao prezentaciju obnove mosta u Davosu 1996. godine na Svjetskom ekonomskom forumu, gdje su učesnici mogli simbolično da doniraju za svaki kamen posebno", prisjeća se profesor Pašić.
Stari most je savršen simbol, pojašnjava nam koristeći citat Slavenke Drakulić iz londonskog Observera koja se zapitala "zašto osjećamo više bola gledajući sliku razeorenog mosta, nego slike masakriranih ljudi, vjerovatno jer vidimo našu vlastitu smrtnost u kolapsu mosta, a ne vidimo kod mrtvog čovjeka".
"Lakše je nama bilo most obnoviti, nego Hajrudinu ga prvi put sagraditi. Skela se danas napravi za čas posla, tek rezanje kamena, ili labaratorijska ispitivanja. Tehnologija je mnogo više napredovala nego je protek vremena. Ali ideja je ključna, kad se analizirala orginalna Hajrudinova postavka mosta, inžinjeri su zaključili da je strukturno bolja nego što bih je danas kompjuterski program predložio", kaže Amir Pašić.
Povezuje ljude, obale, narode
Pašić ističe i veliku energiju koju je nosi brojni tim koji je radio na obnovi mosta, hiljade ljudi, posebno ističe Tihomira Rozića, koji je vodio tehničke aspekte obnove Starog mosta s kulama. Ceremonija otvorenja mosta koju je režirao rahmetli Sulejman Kupusović, a koordinirao sam Pašić, bila je svjetski spektakl, prisustvovalo je čak 156 državnih delegacija.
"Sedamdeset i neka je godina bila, Sulejman i ja na Kujundžiluku pričamo kako bismo voljeli nekad zajedno skupa raditi nešto, neki spektakl u noći, skokovi baklje, čamci... desi se to 2004. Najmanje šest mjeseci smo pripremali samo svečanost otvorenja. Mislim da bi i danas u Starom gradu na ekranima, ali i ispod mosta na velikom ekranu trebalo puštati glavne dijelove tog spektakla", smatra Amir Pašić.
Pašić nam kaže kako je most najznačajnijih objekat u Bosni i Hercegovini, nebitno da li Stari ili neki drugi most.
"Povezuje ljude, obale, narode, omogućava kretanje, sve što tražiš u životu je most. Stari most još na sve to ima posebu priču, svjetsku...", kaže nam na kraju Amir Pašić, možemo slobodno reći drugi graditelj Staroga mosta, onaj poslije Hajrudina.
