Posljednjih nekoliko sedmica u trokutu Vatikan - Beograd - Zagreb dogodile su se neke intrigantne stvari koje su zagolicale maštu, pogotovo jer se po ustaljenom crkvenom "pravilu" sve odvija polako i uz puno "čitanja između redaka".
- No, jedna od glavnih stvari koja bi se mogla iščitati ili se valja iza brda iz te usporene, ali aktivne vatikanske diplomatske aktivnosti, jest mogući dogovor posjeta papa Franje Beogradu. A u sklopu toga izvire i ono neizbježno pitanje koje već dugo "tišti" Crkvu u Hrvata, a već se prelilo i postaje važno nacionalno i političko pitanje - konačno proglašenje Alojzija Stepinca svetim, a koje je kamen spoticanja u odnosima dviju crkava ne samo na ovim prostorima nego i u odnosima Vatikana sa SPC-om. Naime, poklopilo se, u zadnje vrijeme, nekoliko susreta i posjeta te zanimljivih istupa koji izazivaju pozornost - piše "Jutarnji list".
Sredinom oktobra apostolski nuncij u Hrvatskoj, monsignor Giorgio Lingua posjetio je, u povodu blagdana Svete Terezije, požeškoga biskupa Antuna Škvorčevića, da bi zatim, za javnost pomalo nenadano, zajedno s njim i pakračko-slavonskim episkopom Jovanom Ćulibrkom posjetio Jasenovac te u tamošnjoj mjesnoj crkvi Sv. Nikole predvodio ekumensku molitvu. No, slučajno ili ne, istodobno je u posjetu Zagrebu, odnosno nunciju u Hrvatskoj, bio i apostolski nuncij u Beogradu Luciano Suriani.
Isto tako početkom novembra i sam papa Franjo je dao intervju beogradskoj Politici, što mnogi vide kao najavu njegova posjeta, za koji se naravno ne zna kada bi se mogao dogoditi. No, Crkva je institucija gdje vrijeme drugačije teče.
Posjeta pape Franje Beogradu je, zna se već dugo, njegova davna želja, i to zbog Papine ekumenske politike, pogotovo uspostave saradnje i veza s pravoslavljem, a SPC se uz Rusku pravoslavnu crkvu smatra vrlo jakom i utjecajnom crkvom, kao posjeta zemljama u kojima je katolička zajednica u manjini.
No, treba reći da je još 2018. godine državni sekretar Svete Stolice, kardinal Pietro Parolin posjetio Srbiju te se već tada nagađalo da je došao ispipati teren je li taj posjet uopće moguć i ostvariv.
- A koliko je papi Franji važna Srbija, vidjelo se i u svibnju 2019., kada je intervju Politici dao Pietro Parolin. U intervju je eksplicitno zatražio pravoslavno-katoličku suradnju. "Želja Svete Stolice je da sve vjerske zajednice ove regije budu u stanju da zajednički zakorače na put istinskog pomirenja i da mogu postati model prevladavanja konflikata za cjelokupno društvo", rekao je tada Parolin koji je, usput, sigurno ne slučajno, spomenuo odlične odnose pape Franje i patrijarha Irineja - navodi "Jutarnji list
No, posjetu Beogradu ima nekoliko otežavajućih okolnosti. Svakako da su pitanja Jasenovca i Alojzija Stepinca vrlo važna "stavka" za taj eventualni posjet, ali i stav SPC-a prema tom eventualnom posjetu jer, kažu dobrom obaviješteni krugovi u Beogradu, takav događaj neće proći bez "odobrenja ili dogovora" s RPC-om, pogotovo dok je na čelu SPC-a patrijarh Irinej. Papin eventualni posjet imao bi i velike političke reperkusije u samoj Srbiji, koja je u nacionalističkom neomiloševićevskom zanosu, premda Aleksandar Vučić, koliko se zna, ne bi imao ništa protiv, ali ipak ne smije na svoju ruku bez dogovora s vrhom SPC-a, gdje također vlada otpor posjetu mnogih visokih crkvenih dostojanstvenika.
Vučić je 2019. godine bio u Vatikanu na susretu s Papom, gdje je rečeno da je u budućim odnosima Hrvata i Srba jako bitna uloga Svete Stolice. A u Beogradu se uvijek posebno ističe kako Vatikan unatoč "pritiscima" nije priznao neovisnost Kosova (to je istaknuto i u podnaslovu Papina intervjua Politici). Kamen spoticanja je i nekadašnji zagrebački nadbiskup Stepinac. Podsjetimo da papa Franjo odugovlači sa "svetošću" Stepinca upravo zbog SPC-a. I u intervjuu IKA-i beogradski nadbiskup Hočevar je rekao da se "premalo racionalno pristupa tom pitanju, jer nismo sve proučili".
Hočevar doduše kaže da ga je Crkva proglasila blaženim, "priznala ga je i svetim", ali je ipak nadopunio kako misli da je "bilo premalo proučavano" te "kada se proučavao slučaj Alojzija Stepinca, ne znam jesu li svi arhivi bili dovoljno proučeni? Zato sam već tada postulatoru (Batelji) govorio da bi, po mojem skromnom mišljenju, trebalo stvoriti mnogo jači i bolji povijesni okvir", rekao je Hočevar u razgovoru za IKA-u.
No, u tome se spominju i neke teške prepreke - sam patrijarh Irinej i Alojzije Stepinac, za čiju "svetost" u Srbiji ne žele niti čuti. Nuncij Luciano Suriani je u svom ljetošnjem intervjuu IKA-i rekao da su sa strane Svete Stolice i pape Franje prijeđeni svi mogući putevi kako bi se uklonila svaka sumnja oko Stepinca. Tada je, navodi IKA, zatražena i uspostavljena komisija, sastavljena od članova Srba i Hrvata, koja je omogućila da se obnovi dijalog, koji je bio prekinut, a koji je donio određene plodove. Želja je obje strane da se taj dijalog nastavi, kako bi se bacilo svjetlo i na druge aspekte tog povijesnog razdoblja, bolnog i kontroverznog. "U svakom slučaju, bilo bi mi žao da ti događaji nastave biti nesavladiva prepreka u odnosima između Katoličke crkve u Hrvatskoj i Srpske pravoslavne crkve, jer je to i rana na našem kredibilitetu kao kršćana'", istaknuo je nuncij Suriani.
