Nakon slabih ekonomskih pokazatelja, trgovci na tržištu novca sada procjenjuju da izgledi za smanjenje kamata Feda u oktobru iznose oko 77,5 posto, dok su još početkom sedmice ti izgledi iznosili 40 posto. Na svjetskoj berzi cijene dionica pale i prošle sedmice, trećega zaredom, jer su ulagači zabrinuti zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih ekonomija i otvaranja novog trgovinskog sukoba, između SAD-a i Evropske unije.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice oslabio 0,9 posto, na 26.573 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,3 posto, na 2.952 boda. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,5 posto, na 7.982 boda. Pad Dow Jones i S&P 500 indeksa treću sedmicu zaredom posljedica je slabih podataka iz američke ekonomije, koji su izazvali strahovanja ulagača od usporavanja rasta, pa čak i recesije.
Institut za upravljanje nabavom (ISM) objavio je kako je indeks aktivnosti u uslužnom sektoru SAD-a u rujnu skliznuo na 52,6 bodova, najniži nivo od polovine 2016. godine, dok je proizvodna aktivnost pala na najniži nivo u posljednjih 10 godina. Zbog toga su u utorak i srijedu cijene dionica potonule oko 3 posto, prenosi Poslovni.
Međutim, krajem sedmice tržište se oporavilo jer su ojačale špekulacije o daljnjem smanjenju ključnih kamatnih stopa američke središnje banke. Nakon slabih ekonomskih pokazatelja, trgovci na tržištu novca sada procjenjuju da izgledi za smanjenje kamata Feda u oktobru iznose oko 77,5 posto, dok su još početkom sedmice ti izgledi iznosili 40 posto, prenosi Express.hr.
- Slabost pokazatelja, posebno iz neproizvodnog sektora, mogla bi potaknuti Fed na smanjenje kamata treći put ove godine - kaže Kim Forest (Forrest), direktorica u firmi Bokeh Capital Partners. Ulagači se sada nadaju da bi, osim u oktobru, Fed mogao smanjiti kamate još jednom do kraja godine, ukupno četiri puta u ovoj godini. „Na kritičnoj smo tački. Usporava se rast globalne ekonomije, kao i američkog, zbog trgovinskih sukoba i nesigurnosti po pitanju trgovinske politike.
No, tržište voli jeftin novac, a kada ga dobije, tada poraste”, kaže Ben Filips (Phillips), direktor u kompaniji EventShares. Podršku tržištu pružilo je i solidni izvještaj o zapošljavanju u SAD-u. U septembru je broj zaposlenih porastao za 136.000, što je, doduše, nešto manji rast nego što su analitičari očekivali, ali veći nego mjesec dana prije, pri čemu je stopa nezaposlenosti pala na 3,5 posto, najniži nivo u 50 godina.
Ti podaci ublažili su strahovanja ulagača od oštrog usporavanja rasta američke ekonomije, dok je podatak da je prosječna satnica u septembru stagnirala u odnosu na avgust odagnao zabrinutosti u vezi jačanja inflacije, prenosi Poslovni.
- Ovaj je dobar izvještaj: nije dovoljno snažno da bi odvratilo Fed od smanjenja kamata u oktobru, ali ni toliko slabo da biste se zabrinuli zbog tržišta rada i potrošnje - kaže Šon Snajder (Shawn Snyder), direktor u kompaniji Citi Personal Wealth Management. S druge strane, tržišta su bila pod pritiskom zbog istrage za mogući opoziv predsjednika SAD-a Donalda Trampa (Trump), ali i zbog trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine, kao i SAD-a i Evropske unije.
Naime, polovinom sedmice američka je vlada najavila uvođenje carina od 25 posto na evropske proizvode, kao što su francuska vina, italijanski sir i škotski viski, u znak odmazde zbog nelegalnih evropskih subvencija Airbusu.
Ured američkog trgovinskog predstavnika (USTR) objavio je popis sa stotinama evropskih proizvoda kojima će se nametnuti nove carine nakon što je Svjetska trgovinska organizacija (WTO) presudila da SAD ima pravo uvesti carine do iznosa od 7,5 milijarda dolara kako bi nadoknadio štetu.
Nove carine bi trebale stupiti na snagu 18. oktobra, dok je Evropska komisija najavila protumjere istog intenziteta. Zbog toga su na evropskim berzama cijene dionica prošle sedmice oštro pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 3,6 posto, na 7.155 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 3 posto, na 12.012 bodova, a pariški CAC 2,7 posto, na 5.488 bodova. Na Tokijskoj je berzi, pak, Nikkei indeks pao 2,1 posto, na 21.410 bodova.
