Više od tri četvrtine, 76 posto zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj skrbi, otpada na žene, 86 posto radnika u osobnoj njezi u zdravstvenim službama su žene. U vrijeme pandemije žene u tim sektorima suočile su se s nezabilježenim porastom radnog opterećenja, zdravstvenog rizika i izazova u ravnoteži poslovnog i privatnog života, kaže se u izvješću.
"Odvojimo trenutak da zahvalimo ženama na hrabrosti, suosjećanju i doprinosu borbi protiv ove krize, među ostalim i na tome što su se brinule za funkcioniranje naših društava i sustavi skrbi te za dostupnost najosnovnijih usluga", stoji u izjavi koju je Komisija objavila istim povodom.
Pandemija je imala jak utjecaj na rodnu ravnopravnost i položaj žena
U državama članicama Europske unije tijekom koronakrize zabilježen je porast obiteljskog nasilja. U Francuskoj je broj prijava za nasilje porastao za 32 posto tijekom nekoliko prvih tjedana, u Litvi za 20 posto, a u Španjolskoj za 18.
Žene su većina u sektorima koji su najteže pogođeni pandemijom - maloprodaji, ugostiteljstvu, njezi i kućanskim poslovima - jer se te profesije ne mogu obavljati na daljinu. Tijekom lockdowna žene su u prosjeku provodile 62 sata brinući se za djecu, u usporedbi s 36 sati koliko su se za djecu brinuli muškarci, 23 sata tjedno obavljajući kućanske poslove, dok su se muškarci tim poslovima bavili 15 sati.
Iako su većina najizloženijih radnika u zdravstvenoj skrbi žene, u procesima donošenja odluka o pandemiji jedva da su bile zastupljene. Na primjer, u 87 zemalja, uključujući 17 država članica Unije, 85.2 posto nacionalnih radnih skupina vodili su muškarci, navodi se u izvješću.
Zaposlenost žena u EU pala je nešto više od zaposlenosti muškaraca na početku pandemije, a žene su od tada imale više poteškoća s pronalaskom novog posla.
"S druge strane, uslužni sektori koji nisu bili toliko poremećeni zbog prirode svoje djelatnosti kao što su informacije i komunikacije, financije i osiguranje, koji prvenstveno zapošljavaju muškarce, zabilježili su porast stope zaposlenosti", zaključak je Komisije.
