"U odnosu na 2019. godinu, još 108 miliona radnika je sada izuzetno ili nešto manje siromašno, što znači da oni i članovi njihovih porodica moraju živjeti s manje od 2,62 eura dnevno", ukazali su.
Nagli rast broja siromašnih radnika je posljedica smanjenja broja radnih sati, što je uzrokovano restriktivnim epidemiološkim mjerama. To je za posljedicu imalo i gubitak radnih mjesta i nedostatak kvalitetnih poslova.
Ocijenili su da je time učinjen nazadak, tj. da je poništeno sve ono što je učinjeno za iskorjenjivanje siromaštva. Istakli su da je sada stopa siromaštva ista kao što je bila do 2015.
U Međunarodnoj organizaciji za rad UN-a su naglasili da se tokom pandemije povećala i nejednakost na tržištu rada, a posebno su teško pogođeni radnici s niskim stručnim kvalifikacijama, žene, mladi i migranti.
To se prije svega odnosi na žene za koje su naveli da su suočene s gubitkom poslova te da su primorane da više rade, a da za to ne budu plaćene. Potcrtali su da su sada primorane da se još više brinu o djeci i o njihovom školovanju.
Koliko su teško pogođene aktuelnom krizom pokazuje i to da je njihova stopa zaposlenosti u prošloj godini pala za pet posto, dok je stopa zaposlenosti muškaraca pala za 3,9 posto.
Pretpostavljaju da će radnici još dugo osjetiti negativne posljedice pandemije koronavirusa. Ukazali su na to da povećanje zaposlenosti neće biti dovoljno da se otklone problemi radnika. Zato su pozvali na mjere kojima će se onemogućiti dugoročne negativne posljedice.
Međunarodna organizacija rada preporučuje omogućavanje vakcina protiv koronavirusa i finansijsku pomoć zemljama u razvoju, restrukturiranje javnog duga i jačanje sistema socijalne zaštite, piše Euronews
