Rassam, poznati pakistanski umjetnik i više od 200 njegovih saradnika od 2017. godine rade na nečemu, za šta on tvrdi da je najveća kopija Kur’ana, svete knjige muslimana, na svijetu.
Ovaj iznimno zahtjevni projekt trebao bi biti dovršen 2026. godine.
Rijetko umjetničko djelo, dimenzija oko 2,59 metara dužine s oko 1,98 metara širine po završetku bi trebalo biti najveća kopija Kur’ana. Trenutni rekord drži kopija duga 1,98 metara i široka 1,37 metara, izrađena 2017. godine u Afganistanu, koja se nalazi u džamiji Kul Sharif u ruskom gradu Kazanu.
Rassam kaže kako je ovo prvi put, u 1.400 godišnjoj historiji islama, da se koristi aluminijum za kur’anski tekst. Kaligrafi su, pojašnjava, ranije kopije svete knjige radili koristeći uobičajene materijale (drvo, papir, životinjsku kožu i platno).
- Ovo je projekt mog života – rekao je Rassam u razgovoru za Anadolu Agency (AA).
U posljednjih nekoliko mjeseci Rassam (49), kojem je trebalo dvije godine da pripremi prve dvije stranice kopije Kur’ana, u prosjeku provede deset sati dnevno radeći na projektu.
- Mnogo je više od zahtjevnog zadatka, a jednako je i osjetljivo (u smislu svetosti Kur’ana, op.a). Mala greška može uništiti sav napor – kazao je Rassam.
Inspirirani turskom, arapskom i iranskom umjetnošću
Rassam će prvi primjerak svog djela, koji se odnosi na kur’ansku suru Er-Rahman, predstaviti na sajmu u Dubaiju 2021.
Umjetnik iz Karačija kaže kako je rad inspiriran turskim, arapskim i iranskim umjetničkim motivima.
“Imamo vlastiti dizajn nakon proučavanja turskih, arapskih i iranskih dizajna. Nije mješavina tih dizajna, nego je riječ o inspiraciji”, rekao je Rassam.
Za prenošenje 77.430 riječi na 550 stranica bit će iskorišteno više od 200 kilograma zlata, 2.000 kilograma aluminija i 600 rola platna.
Kako bi se obogatio dizajn, bit će korišteno i drago kamenje, uključujući rubine, safire i smaragde.
Pojasnio je kako će biti korištena i talijanska tehnika ostakljivanja i akrilne boje kako bi se razvio dizajn koji će trajati stoljećima.
Značajno s nekoliko aspekata
Rassam je kazao kako je pripremio primjerak rada na zahtjev prijatelja 2016. godine koji ga je potakao da projekt podigne na viši nivo.
- Ovaj projekt sam započeo potpuno sam. Još uvijek trošim vlastita sredstva. Nije bilo (finansijske, op.a.) podrške vlade ili bilo koje institucije – rekao je Rassam kada je upitan kako se nosi s velikim troškovima.
Dodao je kako su mu pojedine strane vlade pomogle u tom pogledu, ali nije otkrivao njihova imena.
Ovako rijetki i veliki projekti, primjećuje on, uvijek zahtijevaju podršku države.
Kaže kako projekt nije samo o vjeri, nego ima i kulturno-umjetničku vrijednost.
- Nije namijenjen samo muslimanima, nego kroz umjetnost da privuče i ljude drugih religija. Cilj je da istakne islamsku umjetnost i kulturu – rekao je on.
Kazao je kako će biti potreban poseban muzej da bude izložen ovaj veliki primjerak.
Ponos zbog rada na projektu
Jawad Ahmad Jan, jedan od Rassamovih saradnika, kaže kako je ponosan zato što radi na ovako iznimnom i rijetkom projektu.
- Ovakvu priliku dobivate jednom u životu, i ponosan sam što sam dio projekta. Samo zamislite, na gotovo samom početku karijere dobijete ovakvu priliku – rekao je on.
Slično mišljenje ima i Mahnoor Khan, koja dvije godine radi na ovom projektu.
- Veoma sam sretna što sam dio ovog historijskog projekta. Ovo je prilika koja se pruža jednom u životu – smatra Khan.
