Uslovne kazne i obustavljene istrage: Pravosudni sistem popušta pred kriminalom
U posljednje četiri godine, broj optužnica za korupcijska krivična djela u Bosni i Hercegovini nikada nije bio manji, a pravosudne institucije bilježe sve slabije rezultate u borbi protiv sistemske korupcije.
Transparency International BiH (TI BiH) upozorava da umjesto odlučnog suzbijanja kriminala, sudovi i tužilaštva sve više šalju poruku nekažnjivosti.
Dok se broj uslovnih kazni povećava, a istrage obustavljaju, javnost sve češće svjedoči oslobađajućim presudama, dok za ozbiljna krivična djela gotovo da i ne postoje osuđujući epilozi. U 2024. godini, 46% svih presuda za korupciju bilo je uslovno, a u odnosu na prethodnu godinu, broj pravosnažnih osuđujućih presuda pao je za gotovo 8%.
Kao dodatno upozorenje dolazi podatak da su sudovi povećali broj oslobađajućih presuda za čak 20% u odnosu na 2023. godinu. I pored katastrofalne pozicije BiH na Indeksu percepcije korupcije – druga najgora u Evropi – kaznena politika postaje još blaža, a finansijske kazne udvostručene su u udjelu s 4,7% na 8,4%.
TI BiH u izvještaju navodi da su u 2024. godini donesene čak 699 naredbi o nesprovođenju istrage – što predstavlja rast od 6,2% – dok je broj otvorenih istraga pao. Od ukupno 262 riješene istrage, čak 98 je završeno obustavom. Ispostavlja se da svaka treća istraga za korupciju ne dođe ni do optužnice.
Posebno zabrinjava podatak da su tužilaštva u Posavskom kantonu, Kantonu 10, Zapadnohercegovačkom kantonu, Kantonu Goražde i Brčko distriktu tokom 2024. godine ostala bez ijedne optužnice za visoku korupciju. TI BiH iz tog razloga ponavlja zahtjev za hitno formiranje Posebnog odjela federalnog tužilaštva za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.
U okviru izvještaja analizirana je i transparentnost pravosudnih institucija – i tu rezultati nisu ohrabrujući. Samo 40% zahtjeva građana za slobodan pristup informacijama dobilo je odgovor u zakonskom roku, dok je 35% zahtjeva potpuno ignorisano ili odbijeno. TI BiH, međutim, navodi da je u 72,3% slučajeva dobio potpune informacije, što ukazuje na razliku u postupanju prema vrsti podnosioca zahtjeva.
Pozitivan iskorak ipak postoji – broj tužilaštava koja javno objavljuju kompletne optužnice porastao je sa tri u 2022. na jedanaest u 2023. godini. No, s obzirom da skoro polovina tužilaštava to i dalje ne čini, jasno je da je pred sistemom još mnogo izazova.
Na kraju, TI BiH ponavlja svoje prijedloge vezane za reformu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća – insistirajući na kriterijima koji stavljaju profesionalnost ispred etničke pripadnosti, strožijim odredbama o sukobu interesa i efikasnijim sistemima provjere imovine.
Venecijanska komisija dala je podršku ovim prijedlozima, ističući da se kandidati za pravosudne funkcije moraju birati na temelju mjerljivih i objektivnih kompetencija, a ne političke podobnosti.
