Naime, italijanska vlada, nakon urušavanja mosta "Morandi", izjavila je da će započeti proces opoziva unosne koncesije na cestarine koju drži kompanija u vlasništvu "Atlantie", "Autostrade per l'Italia". Zbog toga su danas dionice "Atlantie" pale za rekordnih 24 posto, a vrijednost kompanije smanjila se za 4,6 milijarde eura. Osim toga, i obveznice "Atlantie" i njene jedinice zadužene za upravljanje autocestama, "Autostrade per l'Italia", pale su na najniži nivo od njihovog izdavanja. Tako su "Atlantia" i njen najveći dioničar, italijanska porodica Beneton (poznata po istoimenoj robnoj marki), završile u borbi za spas svoje investicije i zaštite svog bogatstva.
Odluka vlade da započne proces opoziva koncesije došla je preuranjeno i bez ikakve potvrde o materijalnim uzrocima nesreće.
Naime, "Autostrade" trenutno upravlja gotovo polovicom italijanskih autocest, a navodno su redovno održavali urušeni most i provjeravali njegovu sigurnost te su na to proteklih pet godina potrošili više od milijardu eura.
S druge strane, vlada tvrdi da je upravitelj mosta iz privatnog sektora (pritom misleći na "Autostrade per l'Italia") zaradio milijarde eura od cestarina, a nije ih potrošio na ono što je trebao, odnosno na održavanje samog mosta.
- Najmanje što bi trebalo napraviti jeste kazniti ih najvišim mogućim novčanim kaznama kao i osigurati da oni kao odgovorni za umrle i povrijeđene građane plate za učinjeno – smatra potpredsjednik italijanske vlade i ministar unutarnjih poslova Mateo Salvini (Matteo Salvini), a novčana kazna za nesreću mogla bi doseći 150 miliona eura. Osim toga, očekuje se da "Autostrade" sudjeluje u popravku mosta dugačkog 1,2 kilometra. Ipak, naveden opoziv koncesije vrlo će se vjerovatno odnositi samo na autocestu A-10, koja uključuje most "Morandi", a ne na cijelu cestovnu mrežu i cestarine na koje "Autostrade" drži koncesiju.
Most "Morandi" izgrađen je u 1960-ima kao velika poveznica italijanske rivijere s južnom obalom Francuske, a u utorak se dio konstrukcije mosta urušio kao rezultat jakih kiša. Zapravo, prema građanima italijanske Đenove, most se počeo raspadati samo dvadeset godina nakon njegove izgradnje.
- Osamdestih godina prošlog stoljeća su dijelovi cementa padali s mosta i uništavali su parkirane aute za što je čak postojala procedura: trebalo je ispuniti formular kojim se tražila kompenzacija za popravak uništenog auta – prisjetio se Salvatore Lorefice, penzioner koji je radio u skladištu tačno ispod mosta.
