Cijene koje postavljaju proizvođači su niske, a roba se na veliko prodaje po još nižim cijenama.
Međutim, postavlja se pitanje hoće li proizvođači uopće pokriti troškove proizvodnje, s obzirom na to da sezona tek počinje. Povrtlari i voćari s nestrpljenjem iščekuju vrhunac sezone od 20. jula do 15. augusta, no trenutna situacija ne obećava mnogo.
Na primjer, paradajz koji stoji dva-tri dana prodaje se na gajbe od 8-10 kg po cijeni od 2-3 KM. Svježi plodovi paradajza prodaju se po cijeni od 0,70 do 1,20 KM, dok domaći “kavode” i cherry paradajz dostižu 2 KM. Prošle godine cijena paradajza bila je 1,50-3 KM, a pretprošle godine 1,50-2 KM. Dakle, cijena je prepolovljena.
Krompir se trenutno prodaje po cijeni od 0,40-0,60 KM, dok je prošle godine bio 1,20-1,70 KM, a pretprošle godine 0,80-1 KM. Kupus se prodaje po cijeni od 0,40-0,60 KM, dok je prošle godine bio 1-1,30 KM, a pretprošle godine 0,50-0,60 KM po kilogramu. Krastavci se prodaju po cijeni od 0,50-0,80 KM, dok su prošle godine bili 1-1,30 KM, a 2022. godine 0,60-0,80 KM po kilogramu. Zelena salata, koja je ove godine često bačena ili zaorana, prodaje se po cijeni od 1-1,60 KM, dok je prošle godine bila 2-2,50 KM, a 2022. godine 1,50-2 KM. Jedino paprike drže cijenu s trenutnim cijenama od 1,30 KM (američke) do 2,70 KM (domaće sjeme).
Situacija s voćem također nije bolja. Prve smokve, tzv. petrovače, prodaju se po cijeni od 2,50-3 KM, dok su preklani bile 6-7 KM po kilogramu. Cijena lubenica je u pet dana prepolovljena, sada iznosi 0,50-0,70 KM, dok su prošle godine bile 1,90-1,10 KM po kilogramu, a 2022. godine 0,50-0,60 KM po kilogramu. Cijene jagoda, breskvi i nektarina su približne prošlogodišnjima, dok su trešnje imale povoljnu cijenu od 3-6 KM.
Što je uzrokovalo pad cijena? Prema informacijama vodećih proizvođača presadnica, narudžbe su bile slične kao proteklih godina. Jedino što je bilo primjetno je nešto veća sadnja ranog krompira.
Ante Markota, proizvođač iz Čeljeva, izjavio je: “Salata se nije mogla prodati pa sam je bio prisiljen zaorati. Krastavci su kratko išli dobro, onda je došla kriza. Sad salata ide po cijeni pokrivanja troškova, a krastavac – ne pitajte.”
Grgo Matić iz Višića, stalni prodavač na pijaci već 27 godina, naveo je ključni razlog: “Albanska roba preplavila je tržište paradajza, ne samo u BiH nego i u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Uvoznici drže robu u hladnjačama i postupno puštaju na tržište po dampinškim cijenama.”
