Cijene pšenice i brašna na tržištu su opadale, ali poljoprivrednici, mlinari i pekari tvrde da to neće rezultirati nižim cijenama hljeba i pekarskih proizvoda. Dok poljoprivrednici ističu da su niže cijene pšenice razlog za sniženje cijena krajnjih proizvoda, pekari tvrde da su veće plate radnika i teškoće u zapošljavanju glavni faktori zbog kojih ne mogu smanjiti cijene.
Iz Udruženja pekara RS naglašavaju da bi značajan rast minimalne plate mogao rezultirati zadržavanjem trenutnih cijena hljeba i pekarskih proizvoda. Upozoravaju i na prošlogodišnje financijske izazove koji su i dalje prisutni, a nagli pad cijena brašna nije dovoljan da kompenzira povećanje troškova rada.
Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, dodaje da su niže cijene brašna većinom otišle na povećanje plata radnika, jer je teško pronaći kvalificirane radnike za rad u pekarama.
Prema Zoranu Kosu, predsjedniku Udruženja mlinara RS, cijene pšenice su se vratile na razinu prije pandemije, dok se cijena brašna kreće od 0,63 do 0,73 feninga po kilogramu. Kos ističe da cijena hljeba isključivo ovisi o pekarima, a mlinari su spustili cijenu ispod koje se ne mogu kretati.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, tvrdi da su cijene pšenice u otkupu bile niske, ali uprkos tome, cijene hljeba ostaju visoke. On ističe da bi niže cijene goriva trebale rezultirati smanjenjem cijena pekarskih proizvoda.
Dok se svi akteri razmjerno slažu da su cijene pšenice pale, ostaje pitanje hoće li to dovesti do smanjenja cijena za potrošače ili će se taj pad absorbirati kroz druge faktore u lancu proizvodnje i distribucije.
