Stručnjaci su kvantificiranjem utjecaja klimatskih promjena na ljudsko zdravlje utvrdili da će tri vrste prirodne katastrofe do 2050. godine biti najsmrtonosnije.
Na prvom mjestu su poplave, koje će za posljedicu imati smrt 8,5 miliona ljudi. Ovom nepogodom najviše će biti pogođeno područje azijskog Pacifika, a razlog za to jeste što su obale ovog područja gusto naseljene i što ga karakteriziraju naleti obilnih padavina.
Sljedeća prirodna katastrofa koja će usmrtiti veliki broj ljudi jeste suša. Naime, ova nepogoda će za posljedicu imati smrt 3,2 miliona ljudi. Osim toga, imat će dugoročni utjecaj na ljudsko zdravlje, posebno na djecu mlađu od pet godina.
Na trećem mjestu po smrtonosnosti bit će toplotni talasi, koji će do 2050. uzrokovati gubitak 1,6 miliona života. Najviše ugroženi usljed toplotnih valova bit će osobe starije od 65 godina. Nadalje, u odnosu na sve ostale nepogode, toplotni valovi će imati najveći utjecaj na ekonomiju. Naime, gubitak produktivnosti radnika mjerit će se u milijardama dolara.
Izgledno je da će klimatske promjene do sredine ovog stoljeća uzrokovati smrt dodatnih 14,5 miliona ljudi u cijelom svijetu. Najviše će biti pogođeni mladi, stariji i siromašniji.
Osim toga, pola milijarde ljudi će biti u riziku da oboli od neke zarazne bolesti, kao što je malarija, a ekonomski gubici i zdravstveni troškovi će biti ogromni.
