Međutim, postavlja se pitanje da li je ovaj podatak relevantan, s obzirom na činjenicu da prema Izmjenama i dopunama zakona o šumama, nadležnost čuvanja šuma sa Uprave za šumarstvo prelazi na ŠPD „Unsko-sanske šume“, koji još uvijek nisu izvršili primopredaju, niti su riješili pitanje preuzimanja lugara, neophodnih za obavljanje ovog posla.
Ove godine najveći broj krivičnih djela „krađa šume“, evidentiran je na području Cazina i Velike Kladuše. Potom slijede Bihać i Bosanski Petrovac, Sanski Most i Bužim, i na kraju Bosanska Krupa.
Za oboreno jedno ili više stabala, u količini od dva kubna metra propisana je zatvorska kazna od tri godine, dok se ona od jedne do 5 godina dosuđuje licima koja obaraju drva radi prodaje, ako je njihova količina veća od pet kubnih metara ili ako je krivično djelo počinjeno u zaštićenoj šumi, nacionalnom parku i šumi posebne namjene.
Međutim, izmjenama i dopunama Zakona o šumama, nadležnost čuvanja šuma sa Uprave za šumarstvo trebalo je preći na ŠPD „Unsko-sanske šume“, a nezvanično saznajemo da još nije izvršena potpuna primopredaja šumskih oblasti. Pri tom je dat i otkaz lugarima koji su bili uposlenici Uprave za šumarstvo i koji su svoj radni odnos trebali nastaviti u Unsko – sanskim šumama. U Upravi ovog društva tvrde da zbog podnesene žalbe na otkaz, lugari još uvijek nemaju riješen radno-pravni status.
A od tridesetero njih nisu se žalila samo dvojica, pa se postavlja pitanje koliko su oni u stanju pratiti ilegalnu sječu i krađu drveta na području cijelog USK-a. Stoga nije teško zaključiti da će do regulisanja ovih pitanja šumama USK-a biti načinjena ogromna šteta, te da će građani, za ogrijevno drvo izdvajati i do 120 maraka po kubnom metru.
