Prvi se krije u činjenici da je potrošnja u decemru 2024. godine pokazala znakove rasta u odnosu na novembar, što se opak pripisuje praznicima koji u pravilu donose značajnija izdvajanja iz kućnog proračuna.
No, drugi razlog, onaj oko kojega se još uvijek pokušavaju donijeti konačni zaključci, odnosi se na značajne razlike u smislu iznosa evidentirane potrošnje. Dok su neki gradovi zabilježili pad potrošnje, drugi su bilježili znatan porast.
Zbog toga se pojavio niz tumačenja, no jedno je jasno, čini se kako stoji argument da broj stanovnika, kao i broj fiskalnih uređaja, nije presudan čimbenik koji utječe na brojke na kraju mjeseca, piše Večernji list BiH.
Primjeri po gradovima
Dokaz je Široki Brijeg, grad s oko 29 hiljada stanovnika, a koji se redovito, pa tako i ovaj put, našao u društvu deset lokalnih zajednica s najvećim iznosima potrošnje. U decembru 2024. godine u ovoj je lokalnoj zajednici zabilježena potrošnja u iznosu od 214,7 miliona KM, a što je porast od čak 63,8 miliona KM u odnosu na decembar 2023. godine. U odnosu na novembar 2024. godine također je evidentan znatan porast (u tom je mjesecu iznos potrošnje bio 150,8 miliona KM).
Najveći rast, kada uspoređujemo decembar 2024. s decembrom 2023., primjećujemo u Zenici (297,6 miliona KM prema 223,6 miliona KM, rast od oko 73,9 miliona KM). Široki Brijeg je drugi po rastu, a slijedi općina Centar Sarajevo (skok s 367,5 na 420,5 miliona KM, rast od 53 miliona KM) te Ilidža (porast s 472,4 na 517,1 milion KM, odnosno skok za oko 44,6 miliona KM).
Grad Orašje također bilježi iznimno velik porast potrošnje, i to za 32,4 miliona KM (skok s 40 miliona KM na gotovo 72,5 miliona KM). Pojedina tumačenja idu u smjeru činjenice da u tom gradu trgovine sada mogu raditi i nedjeljom, no ne treba zaboraviti kako je odluka stupila na snagu tek 20. decembra, a taj argument također bi mogao biti osporen i zbog činjenice da neke druge lokalne zajednice s neradnom nedjeljom bilježe znatan porast.
Primjer je Ljubuški, u kojemu je potrošnja porasla sa 69 na gotovo 85,5 miliona KM, odnosno Živinice, uz rast sa 132,7 na 147 miliona KM. S druge strane, postoje gradovi i općine koji su zabilježili primjetan pad potrošnje kada uspoređujemo decembar 2024. s decembrom 2023., a neki od primjera su Mostar (u decembru 2024. evidentirana potrošnja iznosila 337, a u istom mjesecu 2023. godine 366,5 miliona KM, pad od 29,4 mil. KM), Novi Grad Sarajevo (pad od 11 miliona KM, odnosno s 505,3 na gotovo 494,3 miliona KM), Gračanica (smanjenje sa 118,7 na oko 109 miliona KM, pad potrošnje od 9,7 mil. KM).
Tradicionalno uspješni Tešanj također je zabilježio smanjenje potrošnje za 7,1 milion KM, a u društvu su i Goražde s padom od 6,9 miliona KM te Travnik s padom od 6,6 miliona.
Potrošnja u decembru
S druge strane, podaci za decembar na ilustrativan način pokazuju kako je taj mjesec jedan od onih u kojima mnogi građani odrješuju vrećicu kućnog proračuna, trošeći često i iznad vlastitih mogućnosti, dok u ukupnoj ekonomskoj statistici u znatnoj mjeri sudjeluje i dijaspora, kao i turisti.
Naime, ukupni evidentirani promet preko fiskalnih uređaja u Federaciji BiH u prošlom je mjesecu iznosio 6 milijardi i 219,6 miliona KM, dok je u novembru 2024. taj iznos bio 5 milijardi i 599,5 miliona KM. Dakle, za jedan mjesec imamo evidentiran skok koji premašuje 800 miliona KM, što dovoljno govori o gore postavljenoj tezi.
Značajniji porast potrošnje u odnosu na studeni u proteklom decembru imali su: Mostar, i to s 307,4 na 337 miliona KM, Ilidža s 461,1 na 517,1 milion KM, Tuzla s 343,3 na 387,8 miliona KM...
