U proteklim mjesecima, rasprava o cijenama proizvoda, posebno nakon uvođenja eura u Hrvatskoj, ponovno je uzela maha, istražujući kako se cijene uspoređuju s drugim europskim zemljama. Najnoviji izvor nezadovoljstva potrošača proizlazi iz poređenja cijena IKEA stolice između Hrvatske i Njemačke, pri čemu su hrvatski kupci iznenađeni očitom disparitetom.
Facebook stranica “Halo, inspektore” pokrenula je ovu temu objavom koja je brzo postala viralna. “Uspoređujemo cijene jednog IKEA-inog proizvoda u različitim državama EU i van nje. I, začudo, Hrvatska je po cijeni oko 426 KM opet najskuplja, dok u Njmeačkoj oko 90 eura. Pitanje potrošača glasi: Jesmo li kao građani Republike Hrvatske zaista postali ‘ovce za šišanje’? Po ovome izgleda da jesmo.”
Odgovor od strane IKEA Hrvatska dobio je pažnju javnosti. Prema riječima odjela odnosa s javnošću, “osnove za određivanje cijena uključuju situaciju na tom tržištu, poreze i druga davanja, cijene energenata, logističke karakteristike, primanja građana, prisutnost konkurencije, kao i nabavne cijene koje nisu jednake za sva tržišta.”
Međutim, uprkos navedenim faktorima, mnogi su potrošači izrazili nezadovoljstvo jer niti jedan od navedenih elemenata ne objašnjava zašto je identična stolica u Hrvatskoj skuplja od one u Njemačkoj. Iako su porezi, troškovi energenata i logistika relevantni, potrošači ističu da to ne bi trebalo rezultirati dvostruko većim cijenama.
Analizirajući faktore, postavlja se pitanje zašto cijena stolice u zemlji s većim primanjima, poput Njemačke, nije proporcionalno viša od one u Hrvatskoj. Razlike u stopama PDV-a i poreznim opterećenjima, kao i troškovima energenata, ne pružaju dovoljno objašnjenja za izraženu disparitetu.
Također, kontrast u primanjima građana između Hrvatske i Njemačke sugerira da bi cijena stolice trebala biti niža u Hrvatskoj, suprotno stvarnosti. Stručnjaci sugeriraju da konkurencija također igra ključnu ulogu, s većom konkurencijom u Njemačkoj koja potiče niže cijene.
Ovaj slučaj pokreće šire pitanje cjenovne politike trgovina u Hrvatskoj i kako se ona uspoređuje s drugim zemljama Europske unije. Dok potrošači izražavaju svoje nezadovoljstvo, ostaje vidjeti hoće li ovo pitanje izazvati promjene u pristupu trgovaca prema formiranju cijena ili će se diskrepancija nastaviti izazivati frustracije među kupcima.
Foto : Arhiva
