Profesor filozofije i studija holokausta i genocida David Pettigrew obratio se otvorenim pismom visokom predstavniku međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christianu Schmidtu iskazujući zabrinutost zbog prijedloga izborne reforme u Bosni i Hercegovini koja će, kako stoji u pismu, “u slučaju da se prihvati, dalje učvrstiti etničke podjele, efektivno podijelivši BiH na tri etnička entiteta, stvarajući dalje društvene rascjepe“.
Kako dalje stoji u pismu, reforma je zamišljena sa jasnim ciljem “da omogući izbor nacionaliste iz reda bosanskih Hrvata iz određene političke stranke, za koju se zalažu Dragan Čović i njegova stranka HDZ, te bi predstavljala nezapamćenu prijetnju državnom suverenitetu Bosne i Hercegovine: Rezultirala bi situacijom u kojoj bi se dva od tri člana Predsjedništva aktivno zalagala za otcjepljenje. Takav ishod bi trebao biti predmet najveće zabrinutosti međunarodne zajednice“.
Ono što profesora Pettigrewa dodatno zabrinjava je činjenica „da određeni krugovi iz međunarodne zajednice tretiraju nedavni bojkot državnih institucija od strane Milorada Dodika te prijetnju g. Čovića bojkotom ili blokadom izbora, kao legitimne aktivnosti dobronamjernih političkih aktera od integriteta i ugleda“.
Stoga, profesor Pettigrew podsjeća visokog predstavnika na rad Međunarodnog krivičnog tribunala i na činjenice koje je taj sud nedvosmisleno utvrdio.
NE POPUŠTATI NACIONALISTIMA
“Kao što Vam je nesumnjivo poznato, Međunarodni krivični tribunal i njegov nasljednik Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove su utvrdili da su udruženi zločinački poduhvati, koji su uključivali visoko rangirane zvaničnike i vojne lidere u Hrvatskoj i Srbiji, odgovorni za međunarodnu agresiju na Bosnu i Hercegovinu: agresiju kojom se težilo ka ‘Velikoj Hrvatskoj’ (u ‘Herceg-Bosni’) i ‘Velikoj Srbiji’ (u Republici Srpskoj).
Stoga se takvim destabilizirajućim prijetnjama blokadom izbora od strane određenih nacionalista iz reda bosanskih Hrvata i bosanskih Srba ne može popuštati, jer bi se popuštanjem omogućilo ostvarivanje ciljeva međunarodne agresije iz ranih 1990-ih. Zaista bi se ovakvom izbornom reformom suverenitet Bosne i Hercegovine suočio s najvećom krizom od 1990-ih“, stoji u pismu.
Ono što još dodatno usložnjava političke prilike u BiH jesu „dodatni pritisci iz susjedstva“ a u pismu se navode konkretni primjeri takvog ponašanja:
“Na primjer, u Hrvatskoj predsjednik Vlade Plenković poziva na izbornu reformu u Bosni i Hercegovini koja bi omogućila ‘legitimno’ predstavljanje Hrvata kao konstitutivnog naroda. ‘Non-paperima’ koji se pojavljuju iz Hrvatske i Slovenije se podržavaju etničke podjele konstitutivnih naroda i takozvana ‘mirna disolucija’ Bosne i Hercegovine. Ruska Federacija podržava nacionalistički prijedlog bosanskih Hrvata u okviru svoje dugoročne strategije slabljenja suvereniteta Bosne i Hercegovine i sprečavanja euroatlantskih integracija.”
Pettigrew daje i dodatno objašnjenje šta tačno piše u Ustavu BiH kada je u pitanju problem legitimnog predstavljanja naroda:
“Takvo miješanje izvana je neprihvatljivo i premda Dejtonski sporazum prepoznaje tri ‘konstitutivna naroda’ u Bosni i Hercegovini, u Ustavu ne postoji test koji bi pokazao ko bi bio ‘legitimni’ predstavnik Hrvata, kako bi predsjednik Vlade Plenković želio“.
BIH NA RUBU EGZISTENCIJALNE KRIZE
Nadalje, u pismu se ističe kako se presudom Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) u predmetu Sejdić-Finci iz 2009. godine nalaže Bosni i Hercegovini da prestane s diskriminacijom etničkih manjina. A on se navode i druge presude koje tretiraju isti problem.
“Presuda u predmetu Zornić iz 2014. godine je otišla dalje i naložila Bosni i Hercegovini da prestane s diskriminacijom građana koji se jednostavno žele izjašnjavati kao građani Bosne i Hercegovini i ne žele da se izjasne kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda kako bi bili podobni za kandidaturu na neku od visokih političkih funkcija. Ovim presudama se ESLJP usprotivio davanju diskriminatornog prioriteta konstitutivnim narodima“, stoji u pismu.
Sukladno svemu navedenom Pettigrew poziva visokog predstavnika Christiana Schmidta:
„Podržite upravo ove presude i obrazloženje ESLJP-a u ovim predmetima, umjesto da dopustite da Vas se na bilo koji način povezuje s udovoljavanjem onima koji navodno predstavljaju ‘legitimne’ bosanske Hrvate, dok u stvari samo propagiraju vlastiti politički interes.
Necivilizirano stanje koje uspostavljaju unutrašnji i vanjski akteri je dovelo Bosnu i Hercegovinu na rub egzistencijalne krize. Nastojanja da se izvrši podjela koja predstavljaju prijetnju suverenitetu BiH također joj onemogućavaju da odgovori na pandemiju.
Pozivamo Vas da kategorično odbacite i osudite bilo kakva nastojanja u pravcu korozivne i neprimjerene izborne reforme i umjesto toga podržite napore Bosne i Hercegovine ka tranziciji od konstitutivnih naroda ka državi građana s jednakim pravima i dostojanstvom“, stoji u pismu.
