Muzejskom postavkom “Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189.-1461. godine)” autora dr. Enesa Dedića u subotu je otvoren Muzej bosanskog kraljevstva.
Izložba obuhvata vremenski period od 1189. do 1461. i prati transformaciju banovine u kraljevinu Bosnu kroz povelje njenih vladara i vlastelina, napisane u Bosni.
Postavka obuhvata:Povelju Kulina bana Dubrovčanima, 1189., Povelja bana Stjepana II Kotromanića Dubrovčanima o ustupanju Stona i Pelješca, 1333., Povelja bana Tvrtka Kotromanića kojom potvrđuje povlastice svojih prethodnika Dubrovčanima, 1367.,Povelja kralja Tvrtka I Dubrovčanima 1378., Povelja kneza Pavla Radinovića Dubrovčanima, 1397., Povelja kralja Tvrtka I o ukidanju trga za prodaju soli u župi Dračevici, 1382., Povelja kralja Ostoje Dubrovčanima o ustupanju Primorja, 1399., Povelja vojvode Sandalja i braće mu Vukca i Vuka kojom ustupaju Dubrovčanima svoj dio Konavala, 1419., Povelja kralja Stjepana Tomaša Dubrovčanima kojom potvrđuje povelje svojih prethodnika, 1444., Povelja kralja Stjepana Tomaševića Dubrovniku, 1461.
Izložba je trajno postavljena na tvrđavi Ostrožac na Uni u Cazinu, ali će i nomaditi u sve krajeve Bosne i Hercegovine i svijeta.
Voditelj Muzeja bosanskog kraljevstva Adnan Hajrulahović kazao je da je sretan što imaju priliku prezentirati rad Muzeja i izložbu “Povelje bosanskih vladara i vlastelina”.
-Ovo je tek prvi korak na dugom putu na koji smo krenuli. Mnogo rada je ispred nas, a naš entuzijazam da idemo dalje još jači. Nakon mnogo truda i rada sada imamo i povratnu informaciju javnosti. Građani su oduševljeni našom inicijativom, a upravo to je i bio naš motiv, da svakodnevnici i građanima približimo historiju, da premostimo jaz između nauke i građana. Danas imate mogućnost pročitati šta piše u nekoj od navedenih povelja i sami doći do svojih zaključaka bez posrednika i stvoriti vlastiti stav o tome- rekao je Adnan Hajrulahović, voditelj Muzeja bosanskog kraljevstva.
Autor izložbe Enes Dedić istaknuo je da povelje bosanskih vladara i vlastelina srednjega vijeka predstavljaju jedan od najznačajnijih segmenata kulturne baštine današnje Bosne i Hercegovine, te da je njihov značaj iz današnje perspektive je višestruk.
-Ovi dokumenti nude širok spektar podataka o jednoj minuloj epohi i državi, ukazuju na sve elemente onovremene bosanske državnosti, političkim, privrednim, ekonomskim i kulturnim sistemima. Pojedine povelje su sadržajnije, značajnije i svečanije, neke su u javnosti postale iznimno poznate, druge potpuno zapostavljene. Zajednička karakteristika im je da su to glasovi bosanskih banova, kraljeva, vlastelina, odnosno bosanskog naroda srednjega vijeka-kazao je Dedić.
On je istaknuo da je tokom pet stoljeća opstojnosti bosanske države, sačuvano samo nekoliko procenata od ukupnog broja sačinjenih povelja, te da je neminovno preživjela slova, riječi, rečenice i poruke danas poštovati, interpretirati i ispravno razumjeti.
-Produkti bosanskih kancelarija su pisani staroslavenskim jezikom, od tadašnjih susjeda nazivanim i bosanskim jezikom. Ćirilično pismo bosanskih povelja pokazuje jasne osobenosti svojstvene bosanskim kancelarijama, ali prema uzusima današnjih društvenih normi prisutan je ozbiljan problem u njegovoj percepciji. Povelje pisane latinskim jezikom odražavaju snažnu inkorporiranost Bosne u jedinstvenu feudalnu evropsku kulturološku matricu. Približiti ove pisane riječi našim današnjim i budućim generacijama se nameće kao neminovan korak u razumijevanju bosanskohercegovačke historije, baštine i elemenata identiteta- rekao je autor izložbe Enes Dedic.
