Očekuje se da će objekat u narednom periodu biti pokretač razvoja i unapređenja života u tom dijelu Bosne i Hercegovine.
Objekat su otvorili Husein efendija Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH, Ugur Ibrahim Altay, predsjednik Unije gradova i općina turskog svijeta, Salem efendija Dedović, muftija mostarski, profesor Fahri Solak, generalni sekretar Unije gradova i općina turskog svijeta, Arif Kovačević, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Glamoč, i Muhamed efendija Dragolovčanin, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Glamoč.
Objekat je izgrađen uz pomoć Unije općina turskog svijeta (TDBB). Njegovoj izgradnji posebno su doprinijele turske općine Beykot, Gebze, Kocaeli, Sancaktepe, Selcuklu i Zeytinburnu.
- Nadam se i vjerujem da ćemo se u objektu koji danas otvaramo ubuduće svi zajedno okupljati u dobru radi napretka - rekao je Kovačević u ime Organizacionog odbora otvaranja Kulturno-edukativnog centra Glamoč.
On je kazao da su prošli trnovit put od uništene infrastrukture do ovog veleljepnog objekta. Podsjetio je da je ugovor o finansiranju s Unijom gradova i opština turskog svijeta potpisan 2017. godine. Izgradnja centra trajala je godinu i devet mjeseci.
- Ovo je najveći projekat nakon rata u Glamoču. On će služiti svim građanima Glamoča bez obzira na vjeru i naciju. Bit će to mjesto susreta i dogovora, dobre energije i prosperiteta. Objekat je izgrađen uz pomoć prijatelja iz Turske koji su i najveći donatori, ali pomogle su i institucije države BiH i Rijaset Islamske zajednice u BiH. Glamoč spada u red najnerazvijenijih opština i stoga je izgradnja ovog objekta od iznimne važnosti - poručio je Kovačević.
On je podsjetio da je Unija gradova i općina turskog svijeta donirala 250.000 eura, Federalno ministarstvo izbjeglih i raseljenih osoba je dalo za građevinske radove 60.000 KM, Komisija Fonda za povratak 40.000 KM, Rijaset Islamske zajednice u BiH pomogao je opremanje dijela prostora kao i Vlada HNK-a.
- Naš cilj je da ostanemo i opstanemo i da od grada koji izumire Glamoč pretvorimo u grad napretka i prosperiteta. Stoga nam je namjera u tom cilju okupljati dobre ljude u činjenju dobrih djela - rekao je Kovačević.
Muhamed efendija Dragolovčanin, glavni imam Medžlisa islamske zajednice Glamoč, također je govorio o značaju otvaranja Kulturno-edukativnog centra u Glamoču.
- Pitaju nas odakle toliki elan i borba za Glamoč. Nama je Glamoč i glamočki toprak, isto što i Sarajevo i sarajevski toprak, isto što i Mostar i mostarski toprak. Ovo nije samo parče zemlje. To je ideja koja će trajati do Sudnjeg dana. A, mi ćemo se, uz pomoć Allaha dž.š., za nju boriti - poručio je efendija Dragolovčanin.
Ugur Ibrahim Altay, predsjednik Unije gradova i opština turskog svijeta, rekao je da je sretan što može biti u ovoj zemlji, BiH, i on kao i predstavnici iz Turske koju jako cijene i koja ima posebno mjesto u njihovim srcima.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, inače sponzor kulturne manifestacije "Glamočko ljeto 2019.", naglasio je da je ovo poseban trenutak za Bošnjake Glamoča, ali i cjelokupnu općinu.
- Želim zahvaliti svim institucijama, pojedincima za izgradnju centra. Prijatelji iz Turske, Unije gradova i opština turskog svijeta, potvrdili su čvrsto prijateljstvo Turske i BiH i naših naroda. Posebno smo osjetljivi na naše povratnike i stoga posebno hvala što ste pomogli našim povratnicima. Projekat jasno i upečatljivo pokazuje kada zajednički djelujemo da možemo puno. Ovakvi objekti ne predstavljaju samo građevinske poduhvate, nego jačaju cjelokupno društvo. On je od opće koristi za sve građane Glamoča - rekao je Džaferović.
Kulturno-edukativni centar Glamoč, sadrži, kaže, moderne kapacitete koji će zadovoljiti čitav niz potreba.
- Ovi projekti predstavljaju pravi put podršci malim sredinama i povratničkim sredinama. Ako se budemo držali zajedno i stvarali pozitivnu klimu čeka nas dobra budućnost, jer ova zemlja ima sjajne potencijale. Nužno je veće ulaganje u povratničke zajednice. Povratak je najbolji način borbe za cjelovitu BiH. Stoga ćemo mi zagovarati što veći broj ovakvih projekata. Napredak neće donijeti boljitak ako je on samo u urbanim centrima, nego rubnim povratničkim zajednicama. Mjera standarda kako žive ljudi na krajevima zemlje treba biti pokazatelj svima - poručio je Džaferović.
Poručio je svima koji imaju dezintegrativne namjere na rušenju BiH da od toga odustanu, jer u tome nikada neće uspjeti. BiH je, rekao je Džaferović, zemlja koja nije tijesna i koja je otvorena za sve. A, oni, naveo, je, koji je pokušavaju uništiti nikada neće ostvariti svoje ciljeve.
Husein efendija Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH rekao je kako je ovo značajan vakufski objekat.
- Bošnjaci i Turci susreli su se prije skoro 600 godina na bosanskom tlu. Prvi džemat koji je osnovan i od kada islamska zajednica u BiH broji svoje vrijeme, vrijeme je Turhan Emin-begove džamije u Ustikolini. Od tada priča se jedna priča koja je zajednička. Zajedno su Bošnjaci i Turci gradili kulturu i civilizaciju koja je posebno prepoznatljiva na ovom evropskom tlu. Ta kultura i civilizacija nikada nije bila ona koja je druge uništavala, već uključivala druge To je njena posebnost. Svi bh. gradovi su po osmanskoj kulturi i tradiciji prepoznatljivi. Ono što bi bilo važno za nas kao muslimane, je da vodimo o duhovnoj strani bića, kako nas je poslanik Muhammed i učio - rekao je efendija Kavazović.
BiH je, poručio je efendija Kavazović, odvijek zemlja različitosti.
- Ali, nikada nisu bili njen unutarnji problem, nego snaga za one koji su dobronamjerni. Ne smijemo nikada islamski duh odbaciti, nego na temeljima toga graditi državu BiH zajedno sa svima, na zajedničku dobrobit - rekao je efendija Kavazović.
Zaslužnim institucijama i pojedincima koji su pomogli u izgradnji Kulturno-edukativnog centra u Glamoču uručene su zahvalnice, a nakon otvaranja upriličena je i izložba Muzeja Alija Izetbegović 1925.-2003. koja u fotografijama predstavlja rad i djelo prvog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića.
