U okolini Bihaća podizana su sojenička naselja od kojih je značajno naselje kod grada Ripač. Potječe iz perioda željeznog doba, a trajalo je od 800. godine p. n. e. do početka nove ere. Nakon Ilira, ovo područje naseljavaju rimska plemena koja ga romaniziraju, ali i ostale dijelove Bosne i Hercegovine.
U sklopu seobe naroda, ovaj kraj naseljavaju slavenska plemena. Prvi put grad Bihać spominje se 1260. godine u jednom dokumentu Bele IV. Međutim, pretpostavlja se da je grad izgrađen znatno ranije. Godine 1262. postaje slobodan kraljevski grad. Tu je privilegiju dala Marija, supruga Bele IV. Do dolaska Osmanlija Bihać je bio u sklopu ugarsko-hrvatske unije. Bihać je zauzeo Hasan-paša Predojević 1592. godine, koji je bio osmanski beglerbeg.
U užem gradskom jezgru nalazi se nekoliko značajnih kulturno-historijskih objekata. Jedan od njih jeste Crkva sv. Antuna (katolička crkva), građena krajem 19. stoljeća. Uz buduću crkvu čija je gradnja počela dolaskom Austro-Ugarske bilo je turbe koje je u izvornom obliku bilo od drveta. Zbog gradnje crkve, turbe je izmješteno, a novo je izgrađeno od čvrstog materijala. Preko puta turbeta je Kapetanova kula, izgrađena početkom 18. stoljeća. Na zidinama uz Kapetanovu kulu, sredinom 19. stoljeća, izgrađen je veliki trgovački han pod imenom “Konak”. To je bio jedan od većih hanova na teritoriji BiH. Dolaskom Austro-Ugarske, objekt je pretvoren u zgradu Okružne i Kotarske uprave. Objekt je srušen nakon 1945. godine. Trenutno se radi na njegovoj rekonstrukciji. Džamija Fethija građena je u gotskom stilu, što je jedinstven slučaj u Bosni i Hercegovini. Naime, po dolasku Osmanlija, postojeća crkva pretvorena je u džamiju.
Rijeka Una izvire u Lici, ispod planine Stražbenica, u selu Donja Suvaja, a ulijeva se u rijeku Savu u blizini Jasenovca. Na putu od izvora do ušća rijeka Una pravi veliki broj slapova i vodopada. Sedreno područje Martinbroda obuhvata mnogobrojne slapove, od kojih se kao najveći i najljepši izdvaja Veliki slap (Milančev buk). Martinbrodski slapovi najveći su kompleks slapova u Nacionalnom parku “Una”. Danas ovo područje posjećuje veliki broj turista koji mogu uživati u šetnji prirodom i ribljim specijalitetima. Također, Martinbrod je i polazna tačka tradicionalne “Unske regate”.
Nizvodno, dolinom Une, naići ćemo na najljepši slap u Nacionalnom parku “Una”. Na Štrbačkom buku voda rijeke Une obrušava se niz manje i veće slapove stvarajući nevjerovatan ambijent. Predivno uređenom stazom možete doći nadomak najvećeg slapa na Štrbačkom buku. Zajedno s Velikim slapom (Milančev buk, Martinbrod) predstavlja jedan od najprivlačnijih i najvrednijih spomenika prirode. U zoni vodopada i slapova odvijaju se i zanimljive turističke aktivnosti kao što su rafting, kajak, kanu, posebna vrsta ronjenja. Na putu prema Bihaću dolazimo do Ripačkog slapa, koji je za vrijeme raftinga, u toku većeg vodostaja rijeke Une, jedna od zahtjevnijih tačaka. Od Bihaća prema Bosanskoj Krupi naići ćete na još jedan predivan vodopad. Kostelski buk, smješten u predivnom prirodnom okruženju, čini nekoliko manjih slapova.
Smještena je u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, u dolinama rijeka Une i Krušnice. U središtu grada u 13. stoljeću izgrađena je tvrđava Pset. Tokom burnih krajiških ratova stalno je mijenjala svoje vladare. Osmanlije su prvi put 1522. i 1523. godine četiri mjeseca pokušavale osvojiti Krupski grad. Godine 1565, predvođene pašom Mustafom Sokolovićem, osvajaju grad Bosansku Krupu i tvrđavu Pset. S Pseta se pruža najljepši pogled na Bosansku Krupu, rijeku Unu i vodenice koje su međusobno povezane s drvenim mostovima. Rijeke Una i Krušnica veoma su bogate svim vrstama riba: mladicom, pastrmkom, štukom, škobaljom ili lipljenom.
Na izlazu iz Bosanske Otoke prema Bosanskom Novom nalaze se mlinčići, koji su najposjećenije mjesto kupača tokom ljetnog perioda. Okolina je uređena stazama za šetnju, a posjetiocima su na raspolaganju sportski tereni za fudbal, košarku i odbojku. Jedan od simbola Bosanske Otoke jeste Gradska džamija, izgrađena na riječnom otoku (ada). Nakon prve gradnje 1565. godine, rušena je više puta, ali nikad nije poplavila, što dovoljno govori o ovom nesvakidašnjem fenomenu.
Stari grad Ostrožac udaljen je 12 km od Bihaća. Izgrađen je na uzvišenju iznad lijeve obale rijeke Une. Srednjovjekovna tvrđava prvi se put spominje krajem 13. stoljeća. U drugoj polovini 16. stoljeća tvrđavu osvajaju Osmanlije, da bi u 17. stoljeću postala sjedište Ostrožačke kapetanije.
Ključ se prvi put spominje 1323. godine u Povelji Stjepana II Kotromanića. Za vrijeme osmanskog osvajanja Bosne posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević utočište je potražio u Ključu. Njegova predaja obilježila je pad srednjovjekovne bosanske države.
Sokolačka kula izgrađena je u 14. stoljeću iznad lijeve obale rijeke Une. Udaljena je 5 km od Bihaća. Danas se mogu obići njeni ostaci nastali u srednjovjekovnom i osmanskom periodu.
Ostrovica kula srednjovjekovna je utvrda izgrađena u 15. stoljeću iznad lijeve obale rijeke Une, u blizini Kulen-Vakufa.
