Bosna i Hercegovina je u posljednjih 13 godina izgubila oko 409.000 stanovnika, odnosno njih oko 12 posto, pokazuju podaci državne agencije za statistiku
Zdravstvo pod političkom kontrolom, opstrukcije i nezadovoljni pacijenti.
To su razlozi zbog kojih je 44-godišnja liječnica Azra Imširović u septembru prošle godine napustila Bosnu i Hercegovinu i direktorsku poziciju u Domu zdravlja i karijeru nastavila graditi u Sloveniji.
BiH izgubila 409.000 stanovnika
“Prevagnulo je kad sam uvidjela da kao pojedinac ne mogu ništa učiniti. Osjećaš se neprijatno, jer bez dijagnostike ne možeš uspješno liječiti. Ovo nije bilo milom, nego se osjećam kao da sam maltene otjerana iz svoje države”, kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Bosna i Hercegovina je u posljednjih 13 godina izgubila oko 409.000 stanovnika, odnosno njih oko 12 posto, pokazuju podaci državne agencije za statistiku.
Institucije vlasti, istovremeno, nemaju zvanične evidencije o broju medicinskih djelatnika koji su napustili zemlju.
Procjenjuje se da je iz BiH u posljednjih pet godina otišlo hiljadu doktora medicine i 200 doktora specijalista, navedeno je u publikaciji Međunarodne organizacije za migracije (IOM) iz 2022.
U posljednjoj deceniji najviše ih se iseljavalo u Hrvatsku, Njemačku, Sloveniju i Srbiju, podaci su ove organizacije.
“Instrument politike”
Kao doktorica porodične medicine, a potom i kao direktorica Doma zdravlja, Azra je u Srebreniku, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, radila 17 godina.
Otkaz je dala u maju prošle godine, a na to su je, kako kaže, prisilile blokade zbog toga što se opirala “stranačkim zapošljavanjima i nabavci opreme”.
“Ne možeš biti svoj i slobodan čovjek nego si instrument politike. Tu si da udovoljavaš njihovim željama i hirovima. U suprotnom ti opstruiraju i blokiraju rad”, objašnjava ona.
Na intervjuu za posao u Sloveniji prijavila se putem agencije iz Banjaluke, koja je objavila oglas da ta zemlja traži ljekare.
Dva dana nakon razgovora ponuđen joj je posao u tri slovenska doma zdravlja, a izabrala je onaj u Mariboru u kome radi od septembra.
Njenu porodicu u Sloveniji je dočekao potpuno namješten stan, djeca su upisana u školu, a Azra trenutno ima status više specijalizantice.
Za godinu će, kako kaže, polagati dio ispita, nakon čega će joj biti priznat kompletan specijalistički staž iz BiH.
Azra nije jedina liječnica iz BiH u mariborskom domu zdravlja. S njom radi i doktorica porodične medicine iz Kalesije, a uskoro će im se pridružiti i ginekologinja iz Gračanice.
“Poslodavci u BiH taj gubitak ne smatraju problemom i misle da će pronaći druge doktore s biroa. No, pacijenti dolaze, nema ko da ih primi, a da dobiješ novog ljekara specijalistu treba proći pet-šest godina”, ističe ona.
Trend “starenja” liječnika
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procijenila je da će se do 2030. godine pojaviti globalni nedostatak od 18 miliona liječnika i medicinskih sestara. Taj trend će pogoditi, uglavnom, zemlje s nižim dohotkom.
U javnim zdravstvenim ustanovama u Federaciji BiH, prema podacima iz 2022, bilo je zaposleno više od 20.6oo medicinskog osoblja, a među njima 5.387 doktora medicine.
U Republici Srpskoj, drugom bh. entitetu, u 2022. bilo je zaposleno više od 10.480 radnika, a od toga 2.836 doktora medicine, podaci su Zavoda za statistiku tog entiteta.
Na trend starenja zdravstvenih radnika upozorili su iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH, ističući da gotovo 28 posto doktora medicine u tom entitetu ima 55 i više godina. Podaci o dobnoj strukturi liječnika u RS nisu bili dostupni RSE.
Marina Berberović, predsjednica Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH, kaže za RSE da je nedostatak doktora evidentan, dok istovremeno rastu potrebe građana.
“Nažalost, to vodi u liste čekanja i nezadovoljstvo. Odlazak doktora bio je prije nekoliko godina zaustavljen, ali je ponovno tu. Bit će nas sve manje koji ćemo moći pružati usluge građanima”, kaže ona.
Osnovni razlog odlaska liječnika iz BiH, Berberović vidi u lošim uvjetima rada i neujednačenim primanjima.
Kao primjer za to navodi da plaće doktora specijalista u Orašju, gradiću na sjeveru zemlje, iznose oko 2000 maraka (oko 1.000 eura) mjesečno, dok je u Sarajevu 3.000 maraka (oko 1.500 eura).
“Nemamo zvanične podatke, ali gotovo svakodnevno imamo podatak da po jedan doktor razmišlja o odlasku. Ako se za par godina ništa ne riješi, imat ćemo još veći problem”, ističe Berberović za RSE.
Zbog svega strukovni sindikat doktora medicine i stomatologije u Federaciji BiH, koji okuplja više od 4.700 liječnika, zahtijeva od vlade tog bh. entiteta da im ujednači primanja, a u suprotnom najavljuju generalni štrajk.
Iz ministarstava zdravstva dva bh. entiteta nisu odgovorili na upit RSE za razgovor o broju medicinskih djelatnika koji su odselili u inostranstvo, kao i koracima koje poduzimaju kako bi nadomjestili taj gubitak.
Može li plaća od 3.000 privući doktore?
Za bh. liječnike i medicinske sestre Njemačka je godinama najprivlačnija destinacija.
Više od 5.850 ih se odselilo u tu zemlju u periodu od 2013. do 2020. godine, pokazuje evidencija Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
U Njemačkoj je do 31. decembra 2019. bilo registrirano 580 doktora iz BiH, pokazuju podaci Njemačke zdravstvene asocijacije. Kako je potvrđeno za RSE iz te asocijacije do kraja decembra 2022. godine bilo ih je 637.
Uz iseljavanje u zemlje Evropske unije (EU), BiH se suočava i sa migracijama medicinskih radnika unutar zemlje.
Zdravstveni radnici iz manjih gradova odlaze u veće medicinske centre, što je stvorilo probleme stanovnicima manjih zajednica.
U Berkovićima, mjestu na jugu zemlje sa oko 2.700 stanovnika, trenutno je stalno zaposlen samo jedan liječnik.
Drugi liječnik u Dom zdravlja dolazi kao ispomoć iz bolnice u obližnjem Trebinju.
“To nije dovoljno, jer ima posla. U ovo vrijeme respiratornih infekcija dnevno imamo i do 60 pregleda”, kaže za RSE Goran Ćupina, direktor Doma zdravlja u Berkovićima.
Konkurs za zapošljavanje još jednog liječnika konstantno je otvoren, a Dom zdravlja ih pokušava privući plaćom od 3.000 maraka.
“Počeli su se javljati, kad ponudite bolje uslove nego u drugim domovima zdravlja…pa ćemo vidjeti”, kaže Ćupina.
S nedostatkom liječnika suočavaju se i stanovnici Posavskog kantona, na sjeveru BiH, u kome stanuje oko 40.000 stanovnika. U tom dijelu BiH radi tek 30-ak doktora, a nema nijednog kardiologa, podaci su sindikata ljekara u Federaciji BiH.
Određeni domovi zdravlja, poput onoga u Novom Travniku u srednjoj Bosni, nemaju uposlenih pedijatara. Iz te zdravstvene ustanove nisu odgovorili na upit RSE za razgovor o deficitu liječnika.
“Nemamo pedijatra nego djecu prima doktorica opće prakse. Nema kadra, odoše u Hrvatsku, napustiše. Mi smo djeci najveći doktori. Znaš da nema i nekako se pomiriš s tim”, kazala je za RSE majka dječaka oboljelog od dijabetesa (identitet poznat redakciji).
Pedijatri u penziju, novih nema
Na problem nedostatka pedijatara, koji bi mogao postati i ozbiljniji u budućnosti, upozoravaju i iz Udruženja pedijatara u BiH.
U zdravstvenim ustanovama u Federaciji BiH u 2022. radilo je 217 pedijatara. To je za 11 manje u odnosu na 2020. godinu, pokazuju podaci Zavoda za javno zdravstvo u tom bh. entitetu.
Istovremeno, njih 84 ima više od 55 godina.
Hajrija Maksić, liječnica u pedijatrijskoj klinici u Sarajevu i predsjednica Udruženja pedijatara u BiH, kaže za RSE da se nameće pitanje tko će u budućnosti adekvatno liječiti djecu.
“I sad je opterećenje veliko, a u takvim okolnostima raste rizik od greške. Neki pedijatri će za godinu već u penziju i mislim da se mora hitno reagovati i raspisati specijalizacije”, kaže za RSE.
Maksić ističe da iz Pedijatrijske klinike Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu u iduće četiri godine u penziju ide šest supspecijalista.
“Također, s naše intenzivne njege u zadnje tri-četiri godine otišlo je sedam sestara, koje su u istom momentu dobile posao u Njemačkoj. Koliko treba vremena da mi to nadoknadimo”, pita ona.
Naglašava da prijedlog specijalizacija u Federaciji BiH sačinjava entitetsko Ministarstvo zdravstva, na osnovu zahtjeva medicinskih institucija u kantonima.
“Svi kantoni bi trebali napraviti komisije i definisati koji kadrovi nedostaju. Potom da se raspišu konkursi i da krenu ljudi na specijalizacije”, kaže ona.
“Idemo privatnicima”
Nedostatak medicinskog kadra još je izraženiji kada je riječ o supspecijalistima, pa tako u Federaciji BiH, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, postoje samo tri pedijatrijska endokrinologa.
Nijedan od njih nije uposlen u Srednjobosanskom kantonu, u kome stanuje više od 250.000 građana, što za roditelje djece oboljele od dijabetesa znači višemjesečno čekanje za liječnički pregled u Sarajevu.
“Najveći problem je dobiti termin za kontrolu jer ima mnogo pacijenata i duga je lista čekanja”, objašnjava za RSE Vanja Džambas, predsjednica udruženja roditelja djece oboljele od dijabetesa iz Novog Travnika.
Prema evidenciji tog udruženja, u Srednjobosanskom kantonu ima 140 djece oboljele od dijabetesa koja na kontrole moraju putovati četiri puta godišnje u Sarajevo, udaljeno oko 90 kilometara.
Džambas ističe da su roditelji godinama bezuspješno pokušavali ubijediti kantonalne vlasti da djeci u tom dijelu BiH omoguće pedijatrijskog endokrinologa.
Zbog svega smo primorani da djecu često vodimo privatnicima, kako bismo skratili vrijeme i poštedjeli ih muke”, ističe ona.
Brojne zdravstvene ustanove u BiH suočavaju se godinama s problemima u poslovanja, a neke od njih su i među najvećim dužnicima za doprinose za zdravstveno i penzijsko osiguranje.
Istovremeno, osim Švicarske, BiH je jedina država u Evropi i jedna od rijetkih država svijeta koja nema državno, ali ima 13 ministarstava zdravstva na nižim nivoima vlasti.
