Primjera radi, Emin Hodžić je prvi povratnik sa sirijskog ratišta koji je s Tužilaštvom BiH potpisao sporazum o priznanju krivice, te je 2016. osuđen na godinu zatvora.
Da je kriv, priznao je i Nedžad Mujić, koji je, takođe 2016. godine, osuđen na godinu zatvora jer je od septembra 2013. pa sve do polovine 2015. godine više puta išao u Siriju i učestvovao u aktivnostima terorističke grupe Islamska država. Kasnije je, kako je objavljeno, tu kaznu i otkupio, plativši 26.600 KM.
U aprilu prošle godine, Adem Karamuja osuđen je na dvije godine zatvora zbog ratovanja u Siriji za Islamsku državu, nakon čega je, podsjetimo, bio u bjekstvu, ali je u avgustu 2017. uhapšen i smješten u zatvor.
Sve su to znatno manje kazne od onih koje propisuje Krivični zakon Bosne i Hercegovine.
“Ko se na bilo koji način pridruži stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji, biće kažnjen kaznom zatvora u trajanju od najmanje tri godine”, piše u Krivičnom zakonu BiH.
To što u praksi ova odredba često nije ispoštovana, stručnjake i te kako zabrinjava. Smatraju da ovako blage kazne neće “opametiti” nekadašnje teroriste.
Štaviše, ocjenjuju da za krivična djela poput terorizma ne bi smjelo ni dolaziti do zaključivanja sporazuma o priznanju krivice. Pokajanje u ovakvim sudskim procesima, kako ocjenjuju, ne bi trebalo da bude olakšavajuća okolnost.
“Oštrija kaznena politika bi opredjeljenje takvih lica smanjivala”, rekao je za “Nezavisne” Dragomir Keserović, stručnjak za bezbjednost.
Prema njegovim riječima, tu je prisutna dvostruka opasnost, jer neko od povratnika može ponovo otići na strano ratište, a drugo, takva lica su se, u Islamskoj državi, obavezala da u svojim sredinama čine ista i slična krivična djela.
“Opasnost je to i po nas koji živimo ovdje, pored toga što oni mogu ponovo otići na strano ratište”, istakao je Keserović.
Da li su zadovoljni presudama za povratnike sa stranih ratišta, pitanje je na koje iz Tužilaštva BiH nismo uspjeli dobiti konkretan odgovor.
“Sve presude u ovim predmetima bile su osuđujuće”, rekli su nam kratko iz Tužilaštva BiH.
Najsvježiji primjer povratka iz terorističkih redova, kako se sumnja, zabilježen je nedavno. Zbog sumnje da je više od pet godina bio pripadnik terorističkih organizacija Al Nusra Front i Islamska država, na sarajevskom aerodromu krajem novembra uhapšen je Munib Ahmetspahić, poznanik vehabije Mevlida Jašarevića, napadača na američku ambasadu u Sarajevu.
Početkom ove godine, iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) naveli su da se, prema postojećim operativnim podacima, oko 300 državljana BiH može dovesti u vezi s odlaskom, povratkom i učešćem na stranim ratištima.
Nekoliko mjeseci kasnije, pojavila se i informacija da je 76 bh. državljana poginulo u Siriji i Iraku, uključujući četvoro djece te pet žena.
PRESUDE
■ 1 godina – Emin Hodžić
■ 1 godina – Nedžad Mujić
■ 2 godine – Adem Karamuja
