Nacionalni spomenik Kasarna Jajce u Sarajevu oštećen više od 80 posto

Kasarna, čija je gradnja u današnjem obliku završena 1914. godine, predstavlja najsloženiji vojni objekt u BiH iz austrougarskog perioda, za čiju je gradnju i razvoj usko vezana historija grada Sarajeva.

U njoj su boravile brojne vojske, od Austro-Ugarske, Jugoslovenske narodne armije, pa sve do Armije Republike BiH i Oružanih snaga BiH.

Vlada Federacije BiH je uz saglasnost Ministarstva odbrane BiH prihvatila inicijativu gradonačelnika Sarajeva Abdulaha Skake da teško devastirani objekt u državnom vlasništvu, Kasarnu Jajce dodijeli Gradu Sarajevu na korištenje.

Grad Sarajevo trenutno radi na čišćenju kompleksa kasarne, a do sada su uklonili samoniklo rastinje te posjekli stabla unutar kompleksa i na obodu parcele.

Iz Uprave Grada Sarajeva kazali su za Fenu da su odvezene i velike količine smeća iz kasarne te je pristup parceli u potpunosti očišćen.

Također naglašavaju da su osvijetlili tu monumentalnu građevinu koja se sad vidi noću iz svih dijelova grada.

"Procijenjeno oštećenje objekta iznosi od 80 do 85 posto i preuzet ćemo dodatne aktivnosti sa namjerom sprečavanja daljnje devastacije i propadanja objekta, a sve u skladu sa mišljenjem i nadzorom institucija nadležnih za zaštitu nacionalnih spomenika BiH", kazali su iz te uprave.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglasila je još 2009. godine Kasarnu Jajce nacionalnim spomenikom te donijela Odluku o proglašenju Graditeljske cjeline - Jajce kasarna u Sarajevu.

Intencije Grada u prvobitnoj fazi mogu biti samo one koje su trenutno dopuštene kroz tu odluku, a to je faza čišćenja svih objekata cjeline, ispitivanje i statička analiza konstruktivnih dijelova svih objekata sa posebnim naglaskom na glavni objekt kasarne, te zaštita od negativnih vanjskih uticaja.

Kompleks vojnih objekata Kasarne Jajce, građenih etapno od austrougarskog perioda pa do 1948. godine, nalazi se u okviru starogradskog naselja Vratnik, na platou južnog dijela ostataka zidina srednjovjekovnog starog grada.

Taj vojni kompleks svjedoči o kontinuitetu građenja fortifikacijskih objekata na tom strateškom području od srednjovjekovnog perioda, pa sve do druge polovine 20. vijeka, kada su na bliskom području izgrađene kasarne koje su služile tadašnjoj JNA.

Od 2002. godine objekt se ne koristi. Pretrpio je teža fizička oštećenja izazvana ratnim dejstvima. Nekorištenje i neodržavanje objekta dovelo je do težih oblika degradacije. Najveća oštećenja vidljiva su na njegovoj istočnoj strani, koja je bila direktno izložena udarima artiljerije.

Zidovi i stropovi su do 2004. godine bili u velikoj mjeri očuvani, ali su u proteklih pet godina, uslijed prodora vlage dodatno počeli propadati.

U unutrašnjosti objekta, sve pozicije zanatskih i završnih radova su neupotrebljive. Stropovi iznad prizemlja su urušeni manjim dijelom, a iznad prvog i drugog sprata su u najvećoj mjeri propali, kako prenosi Fena.