Adil Osmanović, ministar civilnih poslova BiH uputio je nedavno inicijativu prema Pravobranilaštvu Bosne i Hercegovine da pokrenu pravne procedure zaštite interesa BiH koji joj pripadaju kao pomorskoj državi, potpisnici UNCLOS-a.
Cilj je nada da će, rekao je, pokretanje postupka mirenja kod Međunarodnog suda za pravo mora u Hamburgu ići u pravcu rješenja pitanja koja dugo vremena opterećuju bilateralne odnose Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Također, pokretanje pravnog postupka zaštite interesa Bosne i Hercegovine predstavlja i ispunjenje preporuka Evropske komisije da Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska riješe pitanje utvrđivanja svojih granica u skladu sa međunarodnim pravom.
Šta je sporno u odnosima između BiH i Hrvatske u slučaju Pelješkog mosta objasnio je u pismu upućenom članovima Predsjedništva BiH Izet Bajrambašić, koji je dugo obavljao funkciju pomoćnika ministra prometa i komunikacija BiH. Bio je uključen u mnoge državne i regionalne planove, investicijske projekte i njihovu pripremu te pomorske probleme Bosne i Hercegovine.
On je u pismu, u čiji uvid je imala Patria, kazao da je detaljno proučavao i razumijevao pravne osnove, kako projektne tako i šire, državne i regionalne.
- U tom smislu, detaljno sam proučio pravne osnove nerazumijevanja političara BiH i Hrvatske u vezi dugogodišnjih „pomorskih problema“ koji su se s velikom neiskrenošću i nesistematičnim pristupom, s obje strane, sveli na problem izgradnje Pelješkog mosta. Istina je da se radi o uzročnim, mnogo starijim i većim problemima od ovoga – naveo je Bajrambašić u pismu Predsjednišvu BiH.
Dalje navodi: "Prvi uzročni, vodeći i najveći problem između BiH i Hrvatske je iz ratnih godina i sadržan je u nepobitnoj činjenici da je Hrvatska Pomorskim zakonikom od 2. feburara 1994. godine, proglasila svoj državni suverenitet na pomorskom teritoriju u Jadranskom moru koji pripada BiH. Sve odredbe ovog zakona, vezano za ovu nepobitnu činjenicu, su prenesene u Pomorski zakonik od 14. decembra 2004. godine, tako da su sve i danas na snazi i primjenjuju se. Ove odredbe su decidno prepisane iz zakona SFRJ".
Detaljnije obrazloženje preuzeti ovdje
Bajrambašić je obraćajući se Bakiru Izetbegoviću, Draganu Čoviću i Mladenu Ivaniću skrenuo pažnju da je Ustavom BiH u članu 1 BiH, tačka 1. „kontinuitet“ utvrđeno: „Republika BiH, čije je zvanično ime od sada „BiH“, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama“.
- Shodno tome, svi građani BiH uživaju i koriste raspoloživi i Ustavom utvrđeni suverenitet i teritorijalni integritet njihove države, prema vlastitim potrebama i pravima. Nažalost u stvarnosti to nije kako građani misle i osjećaju, a problemi njima nisu nikad predočeni – ističe Bajrambašić.
On skreće pažnju članovima Predsjedništva BiH da poduzmu odgovarajuće aktivnosti s ciljem odvraćanja Hrvatske od proglašavanja suvereniteta i prisvajanja pomorskog teritorija BiH i vraćanja istog u potpunu nadležnost BiH, na način kako je, pored ostalog, definirano Zakonom o pomorskom i riječnom saobraćaju BiH i potpune primjene Konvencije UN-a o pravu mora u vezi prava BiH.
