Situacija u BiH, kaže Schwarz-Schilling, asocira na devedesete godine i upozorava kako je krajnje vrijeme da međunarodna zajednica i aktuelni visoki predstavnik djeluju.
RSE: Nedavno ste uputili, zajedno s još dvojicom bivših visokih predstavnika u BiH, pismo u kojem upozoravate visoku predstavnicu za vanjske poslove Evropske unije (EU) Federicu Mogherini na miješanje Hrvatske u unutrašnje stvari BiH. Šta je, prema Vašem mišljenju, u pozadini takvog uplitanja?
Schwarz-Schilling: Ništa nema u pozadini. Veoma je jasno da posljednji potezi gospodina Dragana Čovića (predsjednik HDZ-a BiH, prim. nov.) i HDZ-a iz BiH i dodatno hrvatske Vlade i premijera i zastupnika u Hrvatskom saboru pokušavaju da naprave pogrešan narativ o pitanju izbora u BiH. Da taj zakon nije u skladu sa slučajem Ljubić (Božo Ljubić, prim. nov.) zbog pogrešnih glasova Bošnjaka koji su glasali za Željka Komšića (predsjednik Demokratske fronte i član Predsjedništva BiH, prim. nov.) i da je to na pogrešnim temeljima Izbornog zakona. Zato bi, smatraju, trebalo izmijeniti taj zakon i apelovali su na ministre vanjskih poslova EU da ovo pitanje stave na agendu pitanja, govoreći da moraju ministri EU izmijeniti zakon. To je pogrešan narativ.
Oni su pokušali da ovo učine prvim prioritetom. Čak je i Čović dao ultimatum da neće biti formirana vlast prije nego se naprave promjene ovog zakona. Vidite da nema ništa iza, sve je otvoreno, ali nekada su stvari toliko očite da ljudi i ne gledaju u njih. Osjetio sam veliku opasnost - da ministri vanjskih poslova nisu dovoljno upoznati s ovim zakonom i činjenicom da gospodin Čović nije izabran, a on je dva puta izabran po ovom zakonu i sada bi ga sklonio. Zašto? Jer nije izabran. I to je jedina razlika. To je ishod demokratskih izbora, a ne reći kako - ja nisam izabran i mijenjamo zakon.
Iz ovog ugla moram reći da je konačno vrijeme da se razjasni o čemu se radi, jer, ukoliko niste svjesni šta se dešava, moguća je i diktatura. Kontaktirao sam s bivšim visokim predstavnicima u BiH, Paddyjem Ashdownom i Carlom Bildtom, i imali smo isto mišljenje o tome šta se događa. U pismu smo jasno naznačili šta je prioritet, a šta ne. Da li u razmišljanju lidera HDZ-a i hrvatske Vlade ima nešto što ne govore? Rekao bih - da, ali mislim da je na činjeničnoj osnovi jasno šta se dešava.
RSE: I Hrvatski sabor, raspravljajući o stanju u BiH i položaju Hrvata, spominje treći entitet. Šta to znači? Ide li se na podjelu BiH?
Schwarz-Schilling: Rekao bih da je ovo nekad javno, nekad tajno krajni cilj - da se napravi treći entitet. Ovo je potpuno protiv Dejtona i to nije moguće. S jedne strane, selektovati stvari koje vam se sviđaju iz Dejtona i govoriti kako ga treba slijediti a, s druge, ako vam ne ide u prilog, govoriti imamo novu situaciju i to treba mijenjati.
Pitanje trećeg entiteta - istina je da postoje neki ciljevi u pozadini koji nisu do sada bili otvoreni, već se samo radilo o naznakama kako su Hrvati ugroženi, građani drugog reda itd. To nije tačno. Nema unazađenog položaja hrvatskog naroda. Čak imaju i povoljnije okolnosti u odnosu na druge konstitutivne narode.
Pogledajte, recimo, u odnosu na položaj Srba u Mostaru, gdje nisu nikako jednaki. U odnosu na Bošnjake, recimo, među kojima je više siromaštva, oni nemaju pasoše da idu svuda, ne mogu otići u Zagreb, otići u parlament nakon što sam bio ambasador Bosne i Hercegovine.
Mislim da je krajnje vrijeme da hrvatski parlament (Sabor) povede raspravu o pitanju Hrvata i jako sam sretan jer to do sada nije otvarano. U Zagrebu, prema mojim saznanjima, sretni su jer je to pitanje otvoreno za raspravu. Bivši predsjednik Mesić (Stjepan Mesić, bivši hrvatski predsjednik, prim. nov.) je istog mišljenja kao naše pismo. Vrijeme je da se to otvori i to je sada pitanje koje treba da se nađe na raspravi.
Imate, recimo, Dodika (Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH, prim. nov.) koji priča o secesiji Republike Srpske a, u stvari, pravi je dogovor: oni žele treći entitet, a ja nezavisni entitet od države i možemo postići dogovor. I on tu situaciju podržava.
