Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini pozdravlja napore nadležnih organa Federacije Bosne i Hercegovine usmjerene na unapređenje krivičnih propisa i ispunjenje obaveza poštivanja međunarodnih standarda, između ostalog i kroz donošenje izmjena i dopuna Krivičnog zakona FBiH, usklađenih sa Lanzarote konvencijom i Istanbulskom konvencijom.
Međutim, što se tiče prijedloga uvođenja Člana 193a, kojim se kriminalizira neovlašteno objavljivanje ili prikazivanje dokumenata, portreta ili snimaka, Misija poziva parlamentarce da vode računa o tome da se predloženim izmjenama štiti sloboda izražavanja, uz puno poštivanje međunarodnih standarda i demokratskih vrijednosti.
"Konkretno, zaštita prava na privatnost mora biti usklađena sa domaćim i međunarodnim okvirima i standardima zaštite ljudskih prava. To zahtijeva postizanje ravnoteže između prava na privatnost i prava medija na izvještavanje o pitanjima od javnog interesa te pravo javnosti na informiranje. S tim u vezi, Misija ističe Odluku Ministarskog vijeća OSCE-a br. 3/18, kojom se države članice pozivaju na poštivanje, promoviranje i zaštitu slobode traženja, primanja i saopštavanja informacija, bez obzira na granice", poručuju iz OSCE-a u odgovoru dostavljenom portalu Klix.
Dodaju kako u određenim slučajevima, objavljivanje osobnih sadržaja bez pristanka, može biti opravdano javnim interesom, na primjer prilikom razotkrivanja korupcije, posebno kada je u pitanju postupanje nosilaca javnih funkcija.
"Ovdje je nužan naročit oprez da bi se izbjeglo narušavanje privatnosti pojedinca. Iako je u različitim pravnim sistemima prisutna različita praksa u ovoj oblasti, sudovi često predmete ove vrste tretiraju pojedinačno, u nastojanju očuvanja ravnoteže između potrebe zaštite privatnosti i potrebe zaštite slobode izražavanja. Odgovorno izvještavanje ima presudnu ulogu u očuvanju ove ravnoteže", dodaju iz OSCE-a.
Imajući u vidu navedeno, Misija ističe da sve izmjene propisa koje bi mogle imati utjecaja na slobode izražavanja i medija te rad medija, naročito izmjene kojima se uvode krivične sankcije, moraju biti predmet pažljivog razmatranja u okviru transparentnog i inkluzivnog procesa, uz učešće medijske zajednice, udruženja novinara i civilnog društva te puno poštivanje principa zakonitosti, legitimnog cilja, potrebe i proporcionalnosti.
"Imajući u vidu moguće implikacije takvog propisa, predloženi amandmani moraju obuhvatiti detaljno obrazloženje kojim se pruža jasno opravdanje za njihovo uvođenje. Nadležni organi bi trebali izbjegavati usvajanje mjera koje mogu biti tumačene proizvoljno, ili koje bi mogle dovesti do neproporcionalnih ograničenja rada medija, naročito u okolnostima u kojima ne postoje zaštitni mehanizmi kojima se štite objavljivanje informacija u javnom interesu i istraživačko novinarstvo", zaključuju iz OSCE-a.
Podsjećamo, predloženi član 193a Krivičnog zakona FBiH predviđa kaznu novčane ili zatvora do tri godine za svakoga ko neovlašteno objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj ličnog karaktera bez pristanka osobe na koju se to odnosi. Ako takvo djelo učini službena osoba u vršenju svojih dužnosti, kazna se povećava na zatvor od šest mjeseci do pet godina.
Ovaj član izazvao je burne reakcije, posebno u medijskim krugovima, gdje se smatra da bi mogao biti zloupotrebljen za ograničavanje slobode medija i izražavanja. Kritičari ističu da bi takav zakon mogao onemogućiti novinarima da izvještavaju o korupciji i drugim nepodopštinama, jer bi svaka objava dokumenata ili snimaka bez saglasnosti zainteresovanih strana mogla biti kažnjiva.
