Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) Bosne i Hercegovine dostavila je odgovor Komisiji za borbu protiv korupcije na pitanja o procesu imenovanja (sada već bivšeg) ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića i davanja saglasnosti Nešiću pristupanju tajnim i vrlo tajnim podacima. Nešić se, podsjetimo, nalazi u pritvoru u Vojkovićima. Iz Komisije za borbu protiv korupcije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine su se zanimali kako je 2023. prošao imenovanje na poziciju državnog ministra sigurnosti s obzirom na činjenicu da se istrage u predmetu protiv Nešića vode od 2019. godine.
OSA je u odgovoru ovoj parlamentarnoj komisiji prvo naglasila da nisu nadležni za proces imenovanja i davanja saglasnosti kandidatima u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Potom su pojasnili sigurnosne provjere koje provode, kao i šta je bilo u konkretnom slučaju, odnosno slučaju Nešića.
– U skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka, OSABiH provodi sigurnosne provjere za osobe koje rade ili se prijavljuju za rad na radno mjesto na kojem se proizvode tajni podaci u organu koji se bavi obavještajnim ili pitanjima iz oblasti odbrane i sigurnosti. Rukovodilac organa, odnosno institucije, podnosi zahtjev za sigurnosnu provjeru OSA-i s potrebnom dokumentacijom za provođenje iste, koja rezultat sigurnosne provjere dostavlja rukovodiocu organa u kojem je osoba zaposlena ili obavlja dužnost. Rukovodilac organa ili institucije donosi odluku o postojanju odnosno nepostojanju sigurnosne smetnje, a Državni sigurnosni organ izdaje dozvolu za pristup tajnim podacima – navode iz OSA-e.
Napominju da za Nenada Nešića zahtjev za provođenje sigurnosne provjere za pristup podacima stepena tajnosti “vrlo tajno” OSA-i dostavljen 28. aprila 2023.godine, odnosno nakon imenovanja.
– U toku provođenja sigurnosne provjere, od strane pravosudnih, policijskih, sigurnosnih, finansijskih i drugih institucija, nisu nam dostavljeni podaci koji predstavljaju sigurnosnu smetnju za pristup tajnim podacima u skladu sa članom 59. Zakona o zaštiti tajnih podataka koji propisuje slijedeće:
Član 59.
(1) Sigurnosne smetnje, zbog kojih se odbija izdavanje dozvole za pristup tajnim podacima, su:
a) dokazano lažno navođenje podataka u upitniku za provjeru,
b) pravosnažne sudske presude od najmanje tri mjeseca zatvorske kazne,
c) postojanje jednog ili više pravosnažnih rješenja zbog prekršaja iz člana 49. tačka I) Zakona,
d) vođenje postupka zbog krivičnih djela za koje se mogu izreći zatvorske kazne u trajanju od najmanje tri mjeseca,
e) vođenje postupka pred Međunarodnim tribunalom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, odnosno pred odgovarajućim sudom u Bosni i Hercegovini,
f) dokazano postojanje sigurnosne smetnje u vezi s jednom ili više informacija iz upitnika za sigumosnu provjeru, koje utemeljuju opravdanu sumnju u autentičnost, lojalnost državi i povjerljivost osobe za omogućavanje pristupa, korištenja, čuvanja i zaštite tajnih podataka, a naročito sljedeće:
1) neovlašten kontakt s pripadnicima organiziranih kriminalnih grupa, terorističkim organizacijama i organizacijama koje ih finansijski ili na drugi način podržavaju, odnosno članstvo u njima,
2) neovlašteni kontakt ili saradnja s osobama iz obavještajno – sigurnosnih ili vojnih struktura drugih država,
3) iznošenje ili komentiranje tajnih informacija, dokumenata i aktivnosti neovlaštenim osobama, a naročito obavještajno – sigurnosnim službama drugih država ili sredstvima javnog informiranja,
4) prekomjerna zaduženost koja dovodi do finansijskih teškoća i predstavlja dokazanu mogućnost za ucjenu ili druge oblike pritisaka na provjeravanu osobu,
5) dokazano neobjašnjivo bogaćenje iz nepoznatog ili izvora koji je povezan s organizacijama iz alineja 1) i 2) tačke f) ovog stava,
6) odbijanje pružanja odgovora ili informacija ili dokazano sprečavanje drugih da pruže odgovore ill informacije koje zahtijevaju OSABiH, osobe nadležne za izdavanje dozvola ili Komisija.
g) postojanje drugih sigurnosnih smetnji određenih Zakonom ili međunarodnim sporazumima – piše u informaciji koju je potpisao generalni direktor OSA-e Almir Džuvo.
Na kraju je citirana i odredba po kojoj je “dokaze za sigurnosne smetnje dužna prikupiti i iznijeti OSABiH u saradnji s odgovarajućim organima…”.
Komisija za borbu protiv korupcije prvo je od Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) zatražila informaciju kako je i na koji način 2023. data saglasnost da Nenad Nešić bude imenovan za ministra sigurnosti BiH.
Informacije su zatražene nakon što je Nešić uhapšen, te mu je određen pritvor. Osim njega su uhapšeni Mladen Lučić i Milan Dakić, a terete se da su počinili krivična djela udruživanje radi činjenja krivičnih djela pranja novca, zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja, te primanje mita. Nakon što je razmotrila informaciju SIPA-e, Komisija za borbu protiv korupcije je nedavno odlučila da i OSA-i postavi pitanje o provjerama Nešića.
O njihovom odgovoru Komisija će raspravljati na sjednici koju je zakazala za 24. februar.
Foto: Oslobođenje
