S obzirom na to da je proces izbora delegata u Dom naroda FBiH skoro pa okončan pojavila su se oprečna tumačenja načina izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH što je začuđujuće jer je odluka Christiana Schmidta u tom dijelu jasna, a i u odnosu na politički kontekst koji je doveo do takvog rješenja.
Predsjednik i dva potpredsjednika FBiH u konačnici odobravaju formiranje Vlade Federacije BiH. Način njihovog izbora u Parlamentu Federacije FBiH ponovo je aktualiziran nakon što se otvorila mogućnost da SDA i DF zajednički ostvare potpunu kontrolu u Klubu Bošnjaka Doma naroda PFBiH.
S tim u vezi pojavile su se tvrdnje u javnosti da prilikom izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH klubovi naroda u Domu naroda FBiH imaju minimalan značaj.
Blago rečeno, to je daleko od istine, što je jasno vidljivo ne samo iz sadržaja odluke Christiana Schmidta kojom je izmijenio Izborni zakon i Ustav FBiH, već i iz razumijevanja političkog konteksta u kojem je donio takvu odluku, koja ne bi ni bila donesena da njen autor nije imao za konačni cilj jačanje, a ne slabljenje, uloge klubova naroda u Domu naroda FBiH.
Iz razloga dodatnog pojašnjenja načina izbora rukovodstva Federacije BiH kontaktirali smo pravnog stručnjaka Envera Išerića i sekretara Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Izmira Hadžiavdića
Proces predlaganja kandidata u klubovima naroda po odluci visokog predstavnika odvija se u tri etape, u prvoj kandidata može predložiti 11 (od 23) delegata, u drugoj 7, a u trećoj 4 delegata. Kako vremenski rokovi ističu tako se i smanjuje potreban broj ruku za predlaganje kandidata u klubovima naroda.
"Jedini razlog za smanjivanje broja je nepoštivanje rokova za predlaganje kandidata. Ako u roku od 30 dana od potvrđivanja rezultata za izbor delegata potreban broj delegata u jednom ili više etničkih klubova se ne predloži tada se smanjuje broj sa 11 na 7", rekao je Hadžiavdić.
Dio Ustava FBiH koji određuje rokove za predlaganje kandidata u klubovima naroda.
"Do smanjenja broja delegata potrebnih za predlaganje kandidata za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH dolazi po Schmidtovoj odluci samo u slučaju da potrebna većina u jednom od klubova naroda u Domu naroda FBiH ne predloži u propisanom roku kandidata za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH", rekao je Išerić.
Kako je istakao Hadžiavdić uvjet za smanjenje broja potrebnih ruku za predlaganje kandidata je samo vremenski rok.
Na isti način samo oni klubovi koji ne predlože kandidata (nakon 50 dana) sa potpisom sedam delegata mogu to uraditi sa 4 delegata.
Dio Ustava FBiH koji određuje rokove za predlaganje kandidata u klubovima naroda.
U narednoj fazi Predstavnički dom odlučuje o tome da li će prihvatiti prijedlog klubova naroda.
"Predstavnički dom parlamenta FBiH glasa za listu na kojoj su tri delegat", rekao je Hadžiavdić.
Dio Ustava FBiH koji pređuje da Predstavnički dom Parlamenta FBiH može glasati samo za zajedničku listu kandidata predloženih iz sva tri kluba.
Išerić nam je kazao da ako Predstavnički dom nakon toga odbije listu kandidata onda se postupak ponavlja i klubovi Hrvata, Srba i Bošnjaka opet mogu predlagati kandidate sa 11 ruku.
"Postupak se ponavlja, a ponavljanje postupka podrazumijeva ponovno predlaganje kandidata iz klubova naroda i u tom slučaju se ne smanjuje broj nego se ponavlja postupak. Kao da onog prvog predlaganja nije ni bilo. Znači, ja tako čitam, tako piše i tako tumačim odluku Schmidta", rekao je Išerić.
Dio Ustava FBiH koji određuje da se postupak izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH ponavlja na identičan način ako Predstavnički dom ne izabere rukovodstvo FBiH.
"To je ta otklonjena blokada izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH", rekao je Išerić.
Dodao je da je manjkavost njegove odluke što nije deblokirao proces izbora Vlade Federacije BiH.
