Također traže i poništavanja odlikovanja koje su vlasti entiteta Republika Srpska dodijelile Radovanu Karadžiću i drugim presuđenim ratnim zločincima.
Bećirović je kazao da je ranije predlagao u Parlamentu BiH, u Predstavničkom domu, da se obavi posebna rasprava putem koje bi došli do zaključka da se zaista prekine s odlikovanjima najokorjelijih ratnih zločinaca u BiH.
"Osim toga, predlagao sam i poseban zakon o zabrani negiranja genocida, kao i zakon o dopunama Krivičnog zakona BiH, kojim bi se na zakonski način spriječilo i kaznilo svako javno odobravanje, poricanje ili teško umanjivanje zločina genocida. Zadnji put sam prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakona BiH koji tretira ovu problematiku predložio u maju 2017. godine", podsjetio je Bećirović.
Napominje da je taj prijedlog uradio zajedno s desetimana različitih udruženja, koja su zajedno s njim učestvovala u izradi konačnog teksta. Taj prijedlog je dobio opću većinu, ali nije dobio entitetsku većinu iz manjeg bh. entiteta.
Bećirović podsjeća da je, između ostalog, u tom tekstu bilo predviđeno da se zabranjuje javno odobravanje, poricanje ili teško umanjenje zločina genocida. Dodaje da je tim zakonom bilo predviđeno da se zabranjuje distribuiranje materijala u cilju poricanja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja zločina genocida.
"Posebnim dijelom smo predvidjeli da se zabrani negiranje presuda Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i presuda Suda BiH, kazao je Bećirović.
On smatra da je, gotovo 25 godina nakon Dejtona, jako važno da se najviši zakonodavni organ u BiH na vrlo jasan i principijelan način očituje u vezi s pitanjem kao što je počinjeni genocid nad Bošnjacima, kao i prema svim drugim ratnim zločinima u BiH.
"Nažalost, živimo u zemlji u kojoj već 20 godina imamo, ja bih rekao, jednu koliziju između dva ideala – ideala mira i ideala pravde. Mir je uspostavljen krajem 1995. ali mi gotovo dvije i po decenije nemamo pravde. Mislim da je obaveza i međunarodne zajednice da pomogne da dođemo do minimuma pravde u BiH. Smatram da je pravda neophodan preduslov za budućnost BiH i održivo pomirenje u našoj zemlji", naveo je Bećirović.
Smatra "da se nikada ne smijemo, ni umoriti ni obeshrabriti u potrazi za pravdom", prenosi Fena.
"Zato želim reći da je prijedlog ovih udruženja sasvim opravdan i učinit ću sve što je u mojoj moći da u ovoj zemlji bude što više pravde i što više poštivanja međunarodnih normi i standarda. Već sada, osim pravosnažne presude ratnom zločincu Radovanu Karadžiću postoji čitav niz presuda koje je izrekao i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Sud BiH u kojim se jasno naznačava o kojim imenima i prezimenima je riječ, ali se indirektno ili direktno govori i o zločinačkim politikama koje su ti zločinci predvodili i koje su provodili u BiH", istaknuo je Bećirović.
Najavio je da će, kao i do sada, obaviti niz konsultacija s predstavnicima raznih udruženja i zajedno s njima procijeniti kada i na koji način i u samom Domu naroda PSBiH, a i u Predstavničkom domu, pokrenuti određene stvari.
"Očekujem da i međunarodna zajednica ima jedan drugačiji odnos prema presudama Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Osim Parlamenta BiH imamo i instituciju visokog predstavnika u BiH, koji također ne mora i ne bi smio, prema tekstu Dejtonskog mirovnog sporazuma, da bude u dubokom zimskom snu. I on bi trebao da radi svoj dio posla, onda kada vidimo da imamo na sceni destruktivne snage koje spriječavaju provedbu i Dejtonskog sporazuma i međunarodnih konvencija koje su sastavni dio našeg ustavnog poretka", zaključio je Bećirović.
Podsjećanja radi, predstavnici 12 udruženja žrtava su na više od 1.000 domaćih i stranih adresa uputili pismo u kojem traže pravnu implementaciju presude Radovanu Karadžiću za genocid i zločine protiv čovječnosti, kroz donošenje Zakona o zabrani negiranja genocida i zločina. Također traže i poništavanja odlikovanja koje su vlasti entiteta Republika Srpska dodijelile Karadžiću i drugim presuđenim ratnim zločincima.
Kako su saopćili, pisma su upućena Uredu Visokog predstavnika, članicama Vijeća za implementaciju mira, zastupnicima i delegatima oba doma Parlamentarne skupštine BiH i Parlamenta Federacije. Pisma su poslana ponaosob svim članovima Evropskog parlamenta, te rukovodstvu Evropske komisije i Vijeća Evrope, Ujedinjenim nacijama i drugim organizacijama i institucijama koje se bave pitanjima ljudskih prava.
